Pročitajte intervju s Gabrijelom Cvetnić, koja već neko vrijeme u ulozi HR Business partnera brine o koordinaciji te implementaciji HR procesa na portalu MojPosao.
U nerijetko surovom i zahtjevnom svijetu poslovanja, jedan čimbenik sve više izranja kao ključni 'igrač' u postizanju uspjeha - wellbeing zaposlenika.
Više nije dovoljno zaposlenicimapružiti samo konkurentne plaće i povlastice. Današnji radnici traže i očekuju više. Žele raditi u okruženju koje brine o njihovom cjelokupnom blagostanju - tijelu, umu i duhu.
Wellbeing zaposlenika odnosi se na njihovu fizičku, emocionalnu i mentalnu dobrobit na radnom mjestu. To uključuje brigu o fizičkom zdravlju, balansiranje radnog i privatnog života, podršku mentalnom zdravlju i stvaranje osjećaja pripadnosti i zadovoljstva na radnom mjestu.
Odgovornost za taj sve važniji dio poslovanja u pravilu preuzimaju stručnjaci iz svijeta ljudskih potencijala.
Stručnjaci poput Gabrijele Cvetnić, koja već neko vrijeme u ulozi HR Business partnera brine o koordinaciji te implementaciji HR procesa na portalu MojPosao.
Gabrijelin put ka stručnosti u području HR-a započeo je kada se pridružila MojPosao timu. Tijekom godina, Gabrijela je brižljivo razvijala svoje vještine među marketinškim stručnjacima, no brzo je shvatila da njezino pravo zvanje leži u ljudskim potencijalima.
Jedna od najvažnijih tema kojima se Gabrijela strastveno posvećuje jest wellbeing zaposlenika i mentalno zdravlje. Shvaćajući da su sretne i zdrave radne snage ključne za postizanje vrhunskih rezultata, Gabrijela je implementirala inovativne strategije i programe koji podržavaju dobrobit zaposlenika na svim razinama.
U intervjuu za Selectio.hr, Gabrijela će s nama podijeliti svoje uvide, iskustva i najbolje prakse koje su postavile temelje za stvaranje zdravog radnog okruženja. Upitani o tome kako je razvila stručnost u području wellbeinga zaposlenika i promicanju mentalnog zdravlja, Gabrijela će nam pružiti uvid u svoj put, izazove s kojima se susrela te kako je prevladala prepreke kako bi postigla svoje ciljeve.
Smatrate li da su edukacije o mentalnom zdravlju važne i potrebne za svaku tvrtku?
Svaka se tvrtka nalazi u svom stupnju razvoja, u poslovnom smislu i u kontekstu brige o zaposlenicima tako da je nezahvalno govoriti u ime drugih i što je kome potrebno. Smatram da je važno otvoreno govoriti o mentalnom zdravlju te pružiti zaposlenicima podršku u okviru edukacija, naročito nakon pandemije korona virusa koja je temu brige o tom segmentu dignula na sasvim drugačiju razinu. Ljudi su spremniji pričati o takvim temama te na pitanje 'kako si?' ne odgovaraju više samo sa 'ma dobro sam', nego zaista podijele ono što ih muči.
No, uz edukacije je potreban kontinuiran rad na kulturi kompanije te stvaranju osjećaja u zaposlenicima da mogu slobodno podijeliti probleme i nedoumice s nadređenim osobama.
U kojoj mjeri su zaposlenici danas informirani o važnosti mentalnog zdravlja, u odnosu na razinu informiranosti prije 5 godina?
Opća informiranost, ne samo u području mentalnog zdravlja, je neminovno veća sada nego prije 5 godina. Društvo je otvorenije, pojedinci su otvoreniji, a i tržište rada odnosno niska nezaposlenost tome uvelike doprinosi gdje sve više tražitelja posla želi raditi u kompaniji koja brine o mentalnom zdravlju svojih zaposlenika. Eksplozija društvenih mreža, pod čime primarno mislim na Instagram i Tik-Tok kao platforme gdje kroz konzumaciju kratkog video sadržaja dolazimo do puno informacija i ulazimo u svijet ljudi koji promoviraju slow living i brigu o sebi u različitim segmentima. Sve to utječe na nas, naše razumijevanje koliko je mentalno zdravlje važno i da ga ne smijemo zapostavljati da bi bili sretni i uspješni u svom privatnom i poslovnom životu.
Koje benefite u području wellbeinga nudite zaposlenicima?
Future Resilience program za našu kompaniju došao je kao kruna na sve što posljednjih godina radimo u kontekstu sveobuhvatne brige o zaposlenicima. Smatramo da je preventivna briga o zdravlju izuzetno važna, tako smo uz slobodan dan za zdravlje, zaposlenicima dali mogućnost korištenja dodatnog zdravstvenog osiguranja koji pokriva široki spektar zdravstvenih usluga. Već dugi niz godina subvencioniramo sportske aktivnosti te se volimo okupiti i zajedno trčati na poznatim utrkama.
Uspješno balansiranje između posla i privatnih obaveza lakše je uz hibridni model rada tako da svaki odjel u dogovoru sa svojim voditeljem definira koliko će vremena provoditi fizički u uredu, a koliko u radu od kuće. Doći kasnije na posao, otići ranije kući, obaviti nešto hitno tijekom radnog vremena kod nas nikada nije bio problem, dokle god postoji uzajamno povjerenje između zaposlenika i voditelja odnosno kompanije.
Sve ove aktivnosti potrebno je graditi na čvrstim temeljima, što je u MojPosao timu definitivno kontinuiran rad na otvorenoj komunikaciji, redovitom dvosmjernom feedbacku, njegovanju kvalitetnog timskog rada i dobre atmosfere u kompaniji.
Na koji način ste motivirali zaposlenike da otvoreno dijele iskustva, brige i uzroke stresa?
U Future Resilience program ušli smo 2022. godine te smo odmah uključili naše kolege iz Alma Career grupacije, konkretno iz kompanije Kolektiv (MojPosao.ba) iz Bosne i Hercegovine te Deloglasnika iz Slovenije. Zajedno sudjelovanje u ovim programima pozitivno je utjecalo na jačanje povezanosti između kolega u našoj regiji. Zaposlenicima je najveća motivacija mali odmak od poslovnih aktivnosti gdje imaju priliku kroz ta dva sata pospremiti brige u kutiju i posvetiti se radu na sebi i edukaciji koja im može koristiti u poslovnom i privatnom životu.
Koju temu iz Future Resilience programa biste izdvojili kao najzanimljiviju za zaposlenike? Što mislite zašto im je baš ta tema najkorisnija ili najzanimljivija?
Budući da smo tek krenuli s drugim ciklusom programa Future Resilience, mogu se osvrnuti na prošlogodišnji program gdje smo najviše polaznika imali na temu uloge asertivnosti u otpornosti. U svakodnevnom radu s kolegama na svim razinama korisno je poznavati različite komunikacijske stilove kako bi svoju komunikaciju prilagodili sugovorniku i tako pozitivno utjecali da naša poruka bude shvaćena. Također, korisno je bilo naučiti kako jasno komunicirati svoje potrebe i granice, naučiti reći 'ne' na asertivan način i pritom ne povrijediti drugu stranu.
