Među nezaposlenima u Hrvatskoj, čak 33,1% čine mladi od 15 do 29 godina. U dobi od 20 do 24 godine nezaposleno je čak 42.626 mladih osoba, a ta se brojka iz mjeseca u mjesec povećava.
U nas mladi uglavnom rade na određeno vrijeme, na sezonskim poslovimaili povremeno preko agencija za privremeno zapošljavanje. Njihov radni odnos karakterizira velik broj prekovremenih sati, male plaće, loša zaštita na radu, nesigurna radna mjesta i nedostatak socijalne zaštite.
Često nemaju mogućnost profesionalnog usavršavanja i napredovanja u karijeri, pa ni dodatnu izobrazbu i edukaciju. Mlade žene izložene su diskriminaciji pri zapošljavanju ili pak na radnom mjestu, a često su i žrtve mobbinga. Problemi su golemi i na njih su ukazivali stručnjaci u Zagrebu na nedavnoj održanoj Konferenciji "Hrvatsko tržište rada u 21. st."
Iako su uzroci visoke stope nezaposlenosti mladih nedovoljan gospodarski rast koji bi u konačnici omogućio stvaranje novih radnih mjesta, odgovornost snosi i neprimjeren sustav obrazovanja i pomanjkanje strukovne izobrazbe.
Obrazovni sustav u Hrvatskoj nije fleksibilan ni u dovoljnoj mjeri povezan s tržištem rada. To znači da škole i fakulteti ne produciraju zapošljivu radnu snagu. Upisne kvote na pojedinim školama i sveučilištima unatoč Bolonjskom procesu nisu u skladu s potrebama tržišta rada, već se i vrlo često događa da mladima nedostaju odgovarajuće vještine koje bi ih činile konkurentnima na tržištu rada.
Ono što je u Europi poznato kao "internship", odnosno volonterski rad kako bi se naučio posao i stekle radne navike, u nas ne postoji. Tako mladi ljudi nemaju dovoljno informacija o potrebama tržišta rada, o strukovnim usmjerenjima i savjetovanju.
U Hrvatskoj nema strategije koja bi se na sveobuhvatan način pozabavila pitanjem nezaposlenosti mladih. Mjere aktivne politike zapošljavanja Vlade RH, usmjerene na zapošljavanje mladih, nisu polučile rezultate, pa su ukinute.
Vladine mjere trebale su utjecati na smanjenje stope nezaposlenosti mladih i poticati njihovo zapošljavanje, a odnosile su se na sufinanciranje troškova rada i poticanje poduzetništva mladih. Međutim, većina poslodavaca koristila ih je prvenstveno kako bi dobili jeftinu radnu snagu za odgovarajući period.
(T.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
