Pritom nije riječ o darivanju u izvornom značenju, već o poslovno motiviranim izdacima radi ostvarivanja sadašnjih ili budućih prihoda. Katkad je u praksi teško prepoznati radi li se doista o poslovno motiviranom izdatku ili o trošku za privatne potrebe člana društva, člana nadzornog odbora ili člana uprave društva. Velike su i sličnosti između izdataka za reprezentaciju i izdataka za promidžbu u slučaju kad se kupcima daruju proizvodi ili usluge.
Porezni propisi različito određuju porezno opterećenje raznih vrsta poslovnog darivanja, odnosno nagrađivanja. Stoga je pri donošenju odluka o tom obliku poslovnih rashoda važno voditi računa o opterećenju obveznim javnim davanjima koja poskupljuju izdatke za te rashode.
Tako primjerice poduzetnik koji za darivanje poslovnih partnera namjerava potrošiti 100.000 kuna mora na 70.000 kuna obračunati obvezu za PDV na vlastitu potrošnju po stopi od 22 posto, što povećava rashod za dodatnih 15.400 kuna.
Iznos nepriznatog rashoda s PDV-om na vlastitu potrošnju u ukupnoj svoti od 85.400 kuna povećava osnovicu poreza na dobit, što znači da u financijske izdatke treba uračunati i 20 posto poreza na dobit u iznosu od 17.080 kuna. Time se početni trošak od 100.000 kuna povećava i za 15.400 kuna PDV-a i za 17.080 kuna poreza na dobit, a sve je to financijska žrtva u ukupnom iznosu od 132.480 kuna.
Međutim potrebno je napomenuti kako se, s aspekta poreza na dobit, poreza na dodanu vrijednost i poreza na dohodak razlikuju tri skupine poslovnih rashoda po osnovi darivanja:
(V.K.)
Lider
