Niz novih tužbi zbog povrede prava osobnosti kojom je pretrpljena neimovinska šteta, postao je aktualan jučer u sklopu početka primjene novog Zakona o obveznim odnosima.
Budu li masovno upotrijebljene, Hrvatska će biti preplavljena tužbama zbog povrede prava osobnosti. Od tužbi protiv frizerke koja nije na zadovoljavajući način obojila kosu, turističke agencije koja nije ispunila očekivanja glede turističkog aranžmana, poslodavca i konkretne osobe koja šikanira radnika na poslu (i obrnuto u slučaju konstruiranja mobinga od radnika koji izbjegava posao) do tužbi zbog povrijeđenoga duševnog mira koji je kompaniji narušen objavljivanjem neistinitih informacija koje negativno utječu na prodaju njezinih proizvoda. Kompanija sada može tužiti i radnika što je otkrio njezinu poslovnu tajnu te se tako regresirati i za duševnu bol.
Uz ostale novitete novi ZOO proširuje pravo na neimovinsku štetu, a spomenuta prava osobnosti koja mogu biti povod tužbama i zakon samo navodi kao primjere što znači da je moguće od slučaja do slučaja utvrditi i postojanje drugih prava osobnosti. To znači da je kod fizičkih osoba bitno proširen opseg tužbi za naknadu nematerijalne štete jer se dosad mogla tražiti samo po osnovi fizičke i duševne boli te pretrpljenog straha.
No i pravne osobe postale su zaštićene u pravu osobnosti, pa i one imaju pravo na naknadu neimovinske štete. To znači da u slučajevima u kojima je tvrtkama povrijeđeno pravo na ugled i dobar glas, čast, ime, slobodu privređivanja i drugo mogu u sudskom postupku tražiti i dobiti novčanu odštetu.
Modernizirana zakonska rješenja ipak prate kontroverzne najave implikacija koje će imati i u pogledu učestalosti novih tužbi s kojima će se susresti sudovi i u pogledu pripremljenosti sudaca da ujednačeno rješavaju nove predmete. Dijametralno suprotna očekivanja u stručnoj javnosti kreću se od onih koji ne vjeruju da će broj sudskih tužbi eskaliratati do onih koji očekuju da će to biti okidač za pravu lavinu tužbi za odštete.
Marko Baretić s katedre za građansko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, ipak vjeruje kako stranke neće olako ulaziti u te parnice zbog troškova postupka koji snosi stranka koja izgubi spor te zbog postojanja pravnih mehanizama koji će ograničiti obijesno parničenje.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
