U Njemačkoj je broj nezaposlenih narastao manje nego što se to očekivalo za ovo doba godine, dok je u protekloj godini broj dana bolovanja njemačkih zaposlenika bio rekordno nizak.
Kako se bojazan od gubitka radnog mjesta smatra glavnim razlogom rijetkih bolovanja, dvije brojke ponešto govore i jedna o drugoj.
Savezne agencije za rad navode da je na kraju godine na burzi bilo prijavljeno 4,606 milijuna ljudi. Dok je u proteklih pet godina broj nezaposlenih sa studenoga na prosinac prosječno rastao za 175.000, u 2005. godini iznosio je samo 75.000 ljudi.
Prosinac je inače mjesec u kojemu se iz sezonskih razlika svake godine bilježi porast nezaposlenosti, koji tada naročito pogađa građevinarstvo i druga zanimanja na otvorenome.
Šef nürnberške Agencije, Frank-Jürgen Weise, navodi da je porast kvote nezaposlenih sa 10,9% na 11,1% neočekivano slab.
Prošla Vlada je u Njemačkoj uvela mjere protiv smanjenja nezaposlenosti: različiti programi dokvalificiranja, i oni u poduzećima i oni na burzama rada, razni dogovori u poduzećima o ranijem odlasku u mirovinu i tzv. "poslovi za jedan euro" – ovi poslovi zamišljeni su kao pomoć nezaposlenima koji primaju socijalnu pomoć. Uvjeti rada su slijedeći: osobi je dozvoljeno raditi od 15 do 30 sati na tjedan, u razdoblju od 3 do 6 mjeseci. Satnica se kreće između 1 do 3 eura tako da je najviše moguće zaraditi svotu od 180 eura mjesečno koja nadopunjuje socijalnu pomoć.
Nijemci su u 2005. godini bili zdravi kao nikada u zadnjih 35 godina. Kako je javilo Ministarstvo zdravstva, u proteklih 12 mjeseci broj dana provedenih na bolovanju pao je sa 3,4 na povijesni rekord od 3,3%, odnosno prosječnim danom u godini 907.000 ljudi.
Osim zavoda zdravstvenog osiguranja, koji su uštedjeli 358 milijuna eura u devet mjeseci, najviše su se brojkama veselili poslodavci, čiji su radnici u prosjeku bili bolesni tek 11,5 dana godišnje, manje od 11,9 pretprošle i čak 15,3 dana 2003. godine.
Da je jedan od glavnih razloga za to egzistencijalna nesigurnost, govori i činjenica da su Nijemci češće bili kratko bolesni, dakle manje od tri dana, nakon čega su se odmah vraćali na posao, kao i to da nakon karcinoma, najduža bolovanja uzrokuju psihičke smetnje - prosječno 29 dana, a što je i jedini uzrok bolovanja s tendencijom rasta.
(T.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
DW
