Iako su hrvatski građani prošle godine u nešto malo većem broju putovali na godišnje odmore nego u godini prije, ipak više od polovice ispitanih u sklopu istraživanja zagrebačkog GfK Centra ili njih 53 posto nije bilo na odmoru izvan mjesta stalnog boravka.
Po rezultatima tog istraživanja, provedenom krajem prosinca prošle godine na uzorku od 1.000 ispitanika, 47 posto hrvatskih građana putovalo je 2005. na odmor u trajanju od najmanje pet dana. U odnosu na godinu prije to je blagi porast odlazaka na višednevne godišnje odmore, sa 44 posto u 2004. na 47 posto prošle godine.
Isto je istraživanje, koje GfK Centar za istraživanje provodi kontinuirano zadnjih nekoliko godina, pokazalo i da od 60 posto ispitanih građana koji su željeli i planirali putovati prošle godine na godišnji odmor njih 13 posto ipak nije putovalo.
Planovi za putovanja u ovoj su godini gotovo na istoj razini kao i lani, odnosno ove godine 61 posto ispitanih hrvatskih građana navelo je da planira i želi putovati na godišnje odmore izvan mjesta boravka.
Istodobno, navode iz GfK, 39 posto građana niti ne računa na odlazak na godišnje odmore u ovoj godini (lani ih 40 posto nije na to računalo).
Prošle su godine hrvatski građani, po rezultatima istraživanja, jednako putovali na odmore u više navrata kao u 2004., odnosno njih 16 posto ih je putovalo dva i više puta.
Najviše su odlazaka na godišnje odmore prošle godine, oko 67 posto, ostvarili građani iz Zagreba i okolice te oni iz naselja s više od 100 tisuća stanovnika, što je također blagi porast u odnosu na 2004. kada ih je iz tih naselja putovalo oko 62 posto.
S obzirom na dobnu strukturu najviše su na odmore prošle godine putovali mladi od 15 do 24 godina - njih oko 65 posto, a slijede osobe između 35 i 44 godine, sa 66 posto.
Najmanje su pak na odmore izvan mjesta boravka, slično kao i u godini prije, putovali stariji građani, u dobi od 65 i više godina, njih oko 20 posto.
Više su na odmor putovale i osobe koje nisu u braku, 62 posto, a s obzirom na obrazovanje najviše su prošle godine putovali građani s najvišim stupnjem obrazovanja - njih oko 65 posto, dok je onih s nižim obrazovanjem putovalo tek nešto više od četvrtine.
Više su putovali oni koji imaju veće prihode u kućanstvima, pa je tako u kategoriji kućanstava s prihodima višim od 6.000 kuna putovalo 70 posto građana, dok je u kategoriji do 2.000 kuna prihoda po kućanstvu putovalo njih maksimalno 35 posto.
(Hina)
