Krajem prošle godine hrvatski je vanjski dug dosegao iznos od 25,5 milijardi eura, što je 2,7 milijardi eura ili gotovo 12% više nego krajem 2004. Premda je intenzitet rasta vanjskog duga znatno usporen (32% u 2003. godini i 14% u u 2004.), očito još uvijek nije stabiliziran.
Njegov udjel u BDP-u dosegao je oko 84%, što u odnosu na 2004. godinu predstavlja povećanje za oko dva postotna poena. Prema preliminarnim podatcima HNB-a, dug je nastavio s postupnim rastom i u siječnju, kada je povećan za oko 250 milijuna eura.
Zadužile su se uglavnom banke, koje očito nisu obeshrabrile ni posljednje restriktivne mjere središnje banke. U prosincu je, naime, HNB povećao graničnu obveznu pričuvu sa 40% na 55%, što znači da banke moraju na račun HNB-a beskamatno izdvojiti 55% svakog prirasta obveza prema inozemstvu.
Prošlogodišnje povećanje vanjskog duga generirao je isključivo privatni sektor, dok je orijentacijom na domaće tržište država čak uspjela smanjiti svoj udjel. Podaci HNB-a govore da je krajem prošle godine vanjska zaduženost države iznosila oko 7 milijardi eura, što je oko 190 milijuna eura manje nego krajem 2004.
Istodobno, banke su povećale zaduženost za 1,3 milijarde eura, jednako koliko i poduzeća, pa su ta dva sektora povećala inozemni dug za 2,6 milijardi eura. S ubrzanjem dinamike zaduživanja banke su preuzele i najveći udjel u ukupnom vanjskom dugu, oko 35%. Slijede poduzeća s udjelom od 28%, a tek je neznatno manji udjel državnog duga, dok inozemna ulaganja čine oko 9% vanjskog duga.
(T.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
