Pošto je u Hrvatskoj svakim danom sve manje zidara, tesara, tokara, konobara, Vlada svake godine strancima izda nekoliko tisuća radnih dozvola za popunjavanje tih radnih mjesta, kako bi gospodarstvu osigurala potrebnu radnu snagu.
Tako je odobravanjem radnih dozvola broj stranih radnika u Hrvatskoj na kraju prošle godine narastao na 10.163, a s ovogodišnjih više od 1.000 popet će se na gotovo 12.000. Uz to, u Hrvatskoj radi i nekoliko stotina stranaca - menadžera u domaćim tvrtkama koje su preuzele strane tvrtke, ili su kod nas otvorile svoja predstavništva, ali ta "radna snaga" ne ulazi u kvotu za radne dozvole strancima.
Međutim strani radnici s radnom dozvolom tek su mali postotak inozemnih radnika zaposlenih u Hrvatskoj. Naime, u prošlogodišnjem nadzoru, Državni inspektorat obavio je nadzor kod samo tri posto poslodavaca u Hrvatskoj i kod njih zatekao 5.419 radnika na crno, a svaki četvrti, odnosno njih 1.373 bili su stranci.
Ako bi taj postotak vrijedio za sve poslodavce u Hrvatskoj, to bi značilo da oni zapošljavaju 150.000 radnika na crno, odnosno više od 40.000 ilegalnih imigranata. U našim državnim institucijama pak ne pristaju na takvu računicu i procjenjuju da u Hrvatskoj radi oko 20.000 ilegalnih radnika.
Najčešće su ti ljudi zaposleni na najtežim fizičkim poslovima u, primjerice, građevinarstvu, poljoprivredi ili ugostiteljstvu. Poslodavci najčešće ističu da su prisiljeni zapošljavati strance jer domaći radnici nisu spremni raditi na takvim poslovima. Napominju da bi legalizirali status svojih radnika, ali to ne mogu učiniti, ponajprije zbog toga što su kvote za radne dozvole koje Vlada odobrava višestruko manje od potreba gospodarstva.
Snažan motiv za zapošljavanje ilegalnih doseljenika, a najviše ih je iz susjedne BiH, je i dodatna zarada, jer je to za poslodavce jeftinije i od zapošljavanja na crno domaćih radnika. Uz to, nisu rijetki slučajevi, pogotovo u građevini, da poslodavci angažiraju strane radnike i da im nakon mjesec-dva daju otkaz i to bez plaće. Događa se da poslodavci takve radnike i sami prijave policiji, kako bi izbjegli isplatu plaće.
Istovremeno, nastavlja se i proces odlaska hrvatskih radnika u inozemstvo, najčešće u Njemačku, Austriju i Sloveniju. Tako je, prema nekim podacima, u 2003. godini od 1.7 milijuna radno sposobnog stanovništva u Hrvatskoj, u inozemstvo emigriralo njih oko 47.000.
(T.B.)
Izvor:
Novi list
