Sve užurbanije poslovanje

Kako pokrenuti ljude da daju najbolje i najviše od sebe? Kako ostvariti planirane poslovne rezultate dok se tržište mijenja iz dana u dan i "izmiče nam ispod nogu"? Uloga managementa više nije organizacija i nadzor poslovanja. Ti poslovi prelaze u operativne rutine, a management treba ponajprije potaknuti i nadahnuti ljude da brzo, samostalno i učinkovito odgovaraju na promjene u okruženju, ili još bolje, da predvode promjene. Nužan je zajednički angažman ljudi koji razumiju strategiju i ciljeve, prihvaćaju ih i doživljavaju kao osobni izazov.

Stalne promjene

Svi deterdženti peru rublje, ali potrošači odabiru onaj koji su jučer vidjeli u reklami i koji upravo od jučer ima više plavih kuglica ili aktivnog kisika. Više se ne prodaje proizvod, nego promjena proizvoda: inovacija, novost, vijest. Uspješni biznisi trećeg milenija svakodenevno "proizvode" novosti i svakodnevno moraju iznova osvajati pozornost potrošača, a strateška uloga managementa je stvaranje uvjeta i organizacijskih sustava koji će omogućiti da se oslobodi kreativnost koja je za to neophodna.

U automobilskoj industriji čim se završi razvoj jednog novog modela automobila, odmah započinje proces razvoja sljedećeg novog modela (u međuvremenu prethodni model barem dva-tri puta doživljava kozmetičke dopune i inovacije na dodatnoj opremi). Današnji novi automobil realno stoji više nego što je stajao novi automobil (istog-sličnog tipa) 1980. godine. Zašto? Tehnologija proizvodnje ostvarila je ogroman napredak i ušla u robotizaciju, sve je više jeftinijih plastičnih dijelova, a serije su 10 puta veće. U kalkulaciji proizvodnih troškova automobil bi morao biti barem upola jeftiniji. Ali danas je prodajni vijek jednog modela tri puta kraći, troškovi oglašavanja i lansiranja novog modela dostižu fantastične svote, a u ukupnoj cijeni vozila troškovi dizajna i marketinga premašuju materijalne troškove.

Takve tržišne promjene izravno se odražavaju na poslovne strategije poduzeća i pogotovo na metode prevođenja strateških usmjerenja u operativne planove i konkretne poslovne aktivnosti. Više nema jednoznačnih strategija koje donosi top-management i predaje srednjem managementu na operativno planiranje i realizaciju. U najuspješnijim poduzećima strategije žive kao stalni interaktivni komunikacijski proces koji prožima sve dijelove organizacije. Sustav upravljanja ljudskim kapitalom se u cijelosti podređuje ohrabrivanju i ovlašćivanju zaposlenih da vlastitim inicijativama što samostalnije ostvaruju strateška opredjeljenja.

Razvoj organizacijske vizije

Njihova frustracija proizlazi iz toga što pokušavaju u određenom trenutku napraviti presjek svih elemenata koji utječu na poslovanje i pronaći odgovarajuća rješenja, a ne shvaćaju da je u turbulentnim uvjetima jedina učinkovita strategija stalni i otvoreni dijalog. Oni moraju uvidjeti da snaga svake strategije proizlazi tek iz zajedničkog angažmana ljudi koji će je razumjeti, prihvatiti i doživjeti kao osobni izazov. Proces odlučivanja u poduzeću mora trenutno prihvaćati i procjenjivati nove informacije, kao što novinski urednici stalno primaju informacije s terena i odmah uvrštavaju ono što je zanimljivo i važno, a izbacuju priloge koji su bili ranije uvršteni za objavu.

Jedan od najvažnijih i najosjetljivijih koraka u stvaranju uspješnih poslovnih strategija je upravo promocija strategije unutar organizacije.

Uspješni manageri ne pišu strategije. Oni pokreću zaposlene da aktivno sudjeluju u definiranju strateških dokumenata organizacije. Snažne i atraktivne vizije pokreću ljude, ali do prave atmosfere može doći tek kad se prevladaju predrasude i strah od promjena.

Komunikacija umjesto hijerarhije

Nova kreativna ekonomija zahtijeva od kompanija stalno generiranje novih rješenja i novih informacija. Kao što novine moraju izaći svaki dan, tako i tvrtka mora proizvoditi nove ponude za svoje kupce (namjerno kažemo "ponude", jer ono što se promovira kao novi proizvodi često ima samo novu ambalažu, priču ili dizajn). Novosti, promjene i inovacije pogađaju sve aspekte poslovanja, a samo atraktivne razvojne vizije mogu motivirati zaposlene.

Mnogi još uvijek doživaljavaju brze promjene kao prijetnju. Premalo je spremnosti da se prihvate izazovi i da se vlastite sposobnosti razvijaju ukorak s promjenama. Zaposleni moraju kroz model upravljanja ljudskim resursima uočiti vrijednost ciljeva poduzeća i razviti unutarnje uvjerenje o ispravnosti tih vrijednosti koje nadilaze njihove osobne ciljeve. Kompanija ih mora osposobiti da samostalno doprinose uspjehu poduzeća i da stalno samostalno poboljšavaju svoje potencijale. To nije moguće postići autoritetom i disciplinom, nego poticanjem unutarnjeg poduzetništva i samoinicijative. Rezultati se ostvaruju samo na tržištu, a zaposleni mogu dati puni doprinos samo ako se zaista identificiraju sa ciljevima kompanije.

Na Fortunovoj listi 1.000 vodećih kompanija 79% koristi nezavisne samoupravne timove! Takva organizacijska struktura uvodi sasvim nove oblike i metode upravljanja. Samostalni timovi i spuštanje razina odlučivanja istiskuju međuslojeve srednjeg managementa. Umjesto hijerarhije, pojavljuju se projektni manageri koji kao nezavisni agenti posreduju između samostalnih timova, drugih organizacijskih jedinica i top-managementa u izvršavanju poslovnog plana (Vanessa Urch Druskat i Jane V. Wheeler: How To Lead a Self-Managing Team). Njihova uspješnost više nema uporište u autoritetu, nego ponajprije ovisi o sposobnostima da prevladaju unutarnje barijere među odjelima, osiguraju glatko odvijanje poslovnih procesa i razviju kreativne sustave u kojima svaki pojedinac može izraziti svoje ideje.

Izazov uspješnog donošenja i provedbe strateških planova u turbulentnom poslovnom okruženju vruća je tema na vodećim poslovnim školama i akademijama.

Savjeti i preporuke