Pred ljetne godišnje odmore velikom broju radnika stiže više nego dobrodošao bonus, regres za godišnji odmor, koji je za brojne obitelji nerijetko jedini "džeparac" na ljetovanju.
No, nisu svi radnici te sreće. Regres, naime, nije propisan Zakonom o radu, niti nekim drugim zakonom, nego se ugovora Kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili ga poslodavac može utvrditi Pravilnikom o radu, što znači da je zapravo od tvrtke do tvrtke različit.
Ukratko rečeno, poslodavac nema zakonsku obvezu isplatiti regres, a ne postoji ni utvrđen zakonski minimum njegove visine. Sve te "pogodnosti" naravno brojni poslodavci obilato koriste.
Regres obično isplaćuju veće, uspješnije tvrtke, koje dobro posluju, pa je on neka vrsta stimulacije za radnike. No, imamo takvih pozitivnih primjera i među malim i srednjim tvrtkama, kaže Bernard Jakelić iz Hrvatske udruge poslodavaca.
U HUP-u ne raspolažu podacima o tome koliko je poduzeća u Hrvatskoj uvrstilo u svoj Kolektivni ugovor i tu nagradu za radnike, što je doduše sustavno gotovo i nemoguće utvrditi iz različitih razloga. Primjerice, u nekim tvrtkama u KU se uglavljuje stavka da se regres isplaćuje "ako za to postoje sredstva", što je vrlo klizna kategorija koja nikoga ne obvezuje.
Iako bi u pravilu regres trebale isplaćivati sve tvrtke gdje je sklopljen Kolektivni ugovor, činjenica je da ga danas najčešće i najredovitije, uz državu, isplaćuju uglavnom tvrtke u (polu)državnom vlasništvu, gradske tvrtke te velika i uspješna poduzeća (pretežito) u stranom vlasništvu.
Apsolutni rekorder je T-Mobile, gdje visina regresa iznosi nešto manje od 5.000 kuna neto, u HT-u je taj iznos oko 3.800 kuna neto, a u Ericsson Nikoli Tesli 4.000 kuna bruto. U domaćem koncernu Agrokor za primjer navodimo Konzum gdje je regres 3.615 kuna bruto (neto iznos ovisi o plaći), a to je, prema navodima predsjednice Sindikata trgovine Ane Knežević, otprilike i visina regresa u ostalim Agrokorovim poduzećima.
Predsjednica Sindikata turizma i ugostiteljstva Vesna Dejanović kaže kako je u gotovo 80% tvrtki u turizmu u kojima su radnici sindikalno organizirani, regres ugovoren. Njegova je visina od 1.000 do 1.500 kuna neto.
Bernard Jakelić kaže, pak, kako poslodavci nerijetko izbjegavaju svako opterećenje koje ide na poslovanje, pa tako i regres. Većina ne želi eksplicitno uglaviti to pravo, jer se može utuživati, pa izbjegavaju taj način obveze, kaže Jakelić.
(V.K.)
Izvor:
Slobodna Dalmacija
