Svaka treća nostrificirana diploma u Hrvatskoj je sa ona je sa bosanskohercegovačkih fakulteta, a svaka šesta iz Srbije i Crne Gore.
Samo u prvih šest mjeseci ove godine čak 581 osoba zatražila je nostrifikaciju visokoškolske diplome stečene u nekoj stranoj zemlji.
Prošle je godine Nacionalnom ENIC/NARIC uredu koji se bavi priznavanjem kvalifikacija predano rekordnih 1.292 zahtjeva, a pretprošle je taj broj iznosio svega 277.
U Hrvatskoj se najčešće nostrificiraju diplome fakulteta društvenih znanosti, zatim humanističkih i tehničkih fakulteti, biomedicine i zdravstva, te umjetničkih akademija. Osim diploma iz susjednih zemalja, nostrificiraju se i one talijanskih, američkih, njemačkih, austrijskih, britanskih, mađarskih, švicarskih, ruskih i francuskih fakulteta. Međutim, Marina Cvitanović iz Nacionalnog ENIC/NARIC ureda napominje kako zahtjeva ima i za diplome stečene u Argentini, Boliviji, Iraku, Izraelu, Japanu, Kazahstanu, Kini, Kostariki, Kolumbiji, Turkmenistanu, Vatikanu, Ukrajini i drugim europskim sveučilištima.
Najčešći korisnici naših usluga u 90 posto slučajeva su hrvatski državljani. Tek
deset posto priznatih diploma u Hrvatskoj su one stranih državljana, kaže Cvitanović dodavši da se priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija od 1. srpnja 2004. godine, obavlja po Zakonu o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija i ne treba ga poistovjećivati s prijašnjim postupkom nostrifikacije.
Inače, školske svjedodžbe, diplome i druge javne isprave o stečenoj naobrazbi izdane do 8. listopada 1991. u obrazovnim ustanovama na području bivše SFRJ izjednačene su po pravnoj snazi sa školskim svjedodžbama, diplomama i drugim javnim ispravama obrazovnih ustanova Republike Hrvatske i ne podliježu postupku priznavanja.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik