Velika Britanija povećala je dob za odlazak u mirovinu na 68 godina, Njemačka, Italija i Španjolska dižu tu granicu na 67 godina i nema stare članice Europske unije u kojoj se ne pišu nova pravila umirovljenja.
Mi smo do 2008. još u prijelaznom razdoblju u kojem se dob za odlazak u mirovinu postupno penje na 65 godina za muškarce i 60 za žene i zasad ne razmišljamo o daljnjim povećanjima, ističe državna tajnica za rad Vera Babić.
Ona napominje kako su u nas troškovi mirovinskog sustava oko 14% BDP-a, a javni su mirovinski troškovi u EU oko 10% BDP-a, što se smatra prevelikim izdatkom, koji zahtijeva nove mjere.
Najveći promotor mirovinskih reformi u svijetu je Svjetska banka čiji su stručnjaci izračunali da će do 2030. troškovi mirovinskog sustava u Europi prijeći 20% BDP-a ne krenu li države u reformu.
Osim povećanja dobi za umirovljenje i smanjenja mirovina iz javnih izvora odgovornost za buduće mirovine pomiče se s države na privatnu štednju i ulaganja za stare dane. Smanjuju se i postupno brišu kvantitativna ograničenja za ulaganje mirovinskih fondova, a postoji mogućnost seljenja uloga iz jedne države članice EU u drugu.
Koliko je to za mnoge osjetljivo pitanje vidi se po tome što je u rujnu 2005. istekao rok za primjenu direktive, ali Europska federacija mirovinskih fondova (EFRP) kaže da deset članica EU još čeka s usklađenjem direktive s nacionalnim zakonodavstvom usprkos prijetnji sankcijama. Hrvatsko udruženje privatnih mirovinskih fondova uključeno je u EFRP jer je Hrvatska sa svojim naprednim mirovinskim sustavom postavljenim na tri stupa čak ispred mnogih starih članica EU.
Kako se sustavi starih članica EU razlikuju od modela Svjetske banke koji je primijenjen u Hrvatskoj, veće bi se promjene mogle dogoditi tek ako Svjetska banka u tom odmjeravanju snaga u Bruxellesu izgubi političku bitku.
(V.K.)
Izvor:
Večernji list
