Liječnice koje su proteklih godina uspjele preteći broj svojih muških kolega i razbiti predrasudu o liječništvu kao "muškom poslu" rijedak su primjer u kojem su žene uspjele preuzeti dominantnu ulogu u tradicionalno muškoj profesiji.
Ženska zanimanja u Hrvatskoj i dalje su ona slabije plaćena pa je rad za blagajnama u trgovinama, na strojevima u tekstilnoj industriji, za šalterima i u uredima i dalje rezerviran za žene. Na spomen tipičnih ženskih zanimanja većina će navesti tajnice, medicinske sestre i čistačice.
S druge strane, tradicionalno muška zanimanja uglavnom su ona “uniformirana”, a muškarci su dominantni i među inženjerima, na direktorskim listama te među čelnicima i dužnosnicima državnih tijela.
Pa ipak i na takvom tržištu rada, žene mogu uspjeti, i to ulaganjem u svoje obrazovanje. Potvrđuju to i posljednji podaci iz Ankete o radnoj snazi iz 2003. koji pokazuju da su uz cijelu listu slabo plaćenih ženskih zanimanja žene odnijele prevlast i u jakoj kategoriji stručnjaka i znanstvenika u kojoj je uz 65.000 muškaraca, čak 79.000 žena.
Muškarci prevladavaju među čelnicima i članovima zakonodavnih tijela, čelnicima i dužnosnicima državnih tijela te direktorima s udjelom od čak 75% u odnosu na žene.
Muškarci dominiraju i među zanimanjima u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji jer na tim zanimanjima radi 91% muškaraca i 9% žena.
Prema podacima Hrvatskog liječničkog zbora, lani je bilo registrirano 54% žena, što je značajno povećanje, jer je 1974. bilo 34% liječnica.
Među tradicionalno ženskim zanimanjima i dalje su nastavnice i učiteljice u osnovnim i srednjim školama kojih je 76% od 26.000 zaposlenih.
Dodajmo na kraju kako se na atraktivnijim i bolje plaćenim ravnateljskim mjestima nalazi dvostruko više muškaraca - 64 posto.
(V.K.)
Izvor:
Jutarnji list
