Kad Hrvatska uđe u Europsku uniju, domaći zaposlenici imat će pravo na najmanje 24 plaćena dana godišnjeg odmora.
To, naime, propisuje direktiva EU. Hrvatski radnici, sukladno odredbama Zakona o radu, imaju se pravo odmarati 18 plaćenih dana, što Hrvatsku, kad je riječ o duljini godišnjeg odmora, stavlja gotovo na dno europske ljestvice. Izuzetak su malodobne osobe, koje već sada imaju "europsko" pravo od 24 radna dana te radnici koje na njihovim poslovima unatoč mjerama zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja. Njima zakon propisuje najmanje 30 plaćenih dana.
Ipak, Zakon o radu ostavio je mogućnost da se dulji i plaćeni dopust odredi kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, što mnoge tvrtke i čine.
Iako je plaćeni zakonski minimum 25 radnih dana, Šveđani se u prosjeku odmaraju 33 dana, što ih stavlja na sam vrh ljestvice. Slijede Nizozemci s 31,3 dana i 20 plaćenih dana, te Danci i Nijemci. Kad je riječ o duljini plaćenoga godišnjeg odmora, s 25 dana, prednjače Austrija, Danska, Francuska, Luksemburg i Švedska. Ipak, najveći broj zemalja svojim radnicima trenutačno plaća 20 dana odmora.
Profesor radnoga i socijalnog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu Viktor Gotovac objašnjava kako je Europska unija u revidiranoj Europskoj socijalnoj povelji naglasak stavila na ideju da je godišnji odmor pripadajuće pravo koje se mora iskoristiti kako bi se radnici odmorili i pripremili za nastavak rada te kako bi im se očuvalo zdravlje.
(V.K.)
Izvor:
Vjesnik
