Prema analizi intelektualnog kapitala, koju već petu godinu zaredom provodi Zajednica za unaprjeđenje intelektualnog kapitala Hrvatske gospodarske komore, efikasnost hrvatskog gospodarstva, gledana kroz intelektualni kapital, u prošloj je godini prekinula uzlazni trend iz prethodnih godina.
Analiza pokazuje kako je prošle godine, efikasnost pala za 2% u odnosu na prethodnu godinu. Kako pojašnjava Ante Pulić, voditelj istraživanja, efikasnost intelektualnog kapitala (ICE) bilježi pad uslijed bržeg rasta primanja zaposlenika od njihovih rezultata. Taj indikator u Hrvatskoj je lani iznosio 2,3, odnosno na jednu uloženu kunu u zaposlenike oni su stvorili 2,3 kune nove, dodane vrijednosti.
Međutim, u usporedbi sa stanjem iz prethodne godine, plaće zaposlenika su u 2005. porasle za 7%, a dodana vrijednost za 5%, što je smanjilo efikasnost zaposlenih. No, sam rezultat u pogledu dodane vrijednosti Pulić ocjenjuje zadovoljavajućim, iako je 5-postotni rast dodane vrijednosti usporen u odnosu na prethodne godine.
U odnosu na godinu dana ranije, Zagrebačka se županija, lani izdvojila značajnim povećanjem dodane vrijednosti, za čak 22%, a izdvojila se i značajnim povećanjem efikasnosti intelektualnog kapitala, za 12%. S ICE-om od 2,61 ta županija u 2005. godini nadmašila je i Grad Zagreb po efikasnosti zaposlenih, a prema novostvorenoj vrijednosti gotovo je preskočila Istarsku i Primorsko-goransku županiju, koje godinama, uz Splitsko-dalmatinsku županiju, te uvjerljivog prvaka Zagreba, prednjače na toj županijskoj rang-ljestvici.
No, već nekoliko godina stagniraju rezultati u Istarskoj te Primorsko-goranskoj županiji, dok se u nekim županijama, poput Karlovačke, bilježe i vrlo negativni trendovi. U potonjoj je županiji lani dodana vrijednost pala za čak 36% u usporedbi s prethodnom godinom, a efikasnost je smanjena za 18 posto.
Gledano po djelatnostima, prerađivačka industrija i dalje prednjači po novostvorenoj vrijednosti, no Pulić procjenjuje kako bi uskoro moglo doći do promjene, budući da trgovina sve snažnije "grabi naprijed".
U prerađivačkoj je industriji lani povećana dodana vrijednost za 1%, te je premašila 33 milijarde kuna, dok je skok od 10%, trgovini priskrbio 23,5 milijarde kuna dodane vrijednosti. Najviše iznenađenja, pak, bilo je u djelatnosti turizma koja je povećala udio u dodanoj vrijednost s 3,3% iz 2004. na 4% u prošloj godini, dok je Grad Zagreb preskočio ostale turističke županije.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
