Hrvatski radnici u prosjeku zarađuju 4.494 kune mjesečno, koliko je iznosila neto plaća u svibnju.
Najviše zarađuju zaposleni u osiguranju, gdje je prosječna plaća 7.090 kuna, a na dnu su i dalje kožari (2.272 kune) i tekstilci (2.762 kune).
Prema podacima sindikata, 61% zaposlenih zarađuje manje od prosječne plaće, a među njima oko 100.000 radnika prima minimalnu plaću od tek 1.665 kuna. Ankete pokazuju da oko 60% građana živi na dopušteni minus, koji godišnje doseže tri milijarde kuna, a mjesečni minus vrti se oko 2.500 kuna.
Iako neplaćeni rad danas nije toliko izražen koliko je bio prijašnjih godina, prema posljednjim podacima, u svibnju ni kunu plaće nije primilo 36.895 zaposlenih.
Prema anketi koju je na uzorku od 10.000 radnika proveo SSSH, čak 94% zaposlenih u prosjeku radi od 40 do 60 sati tjedno. Odnosno, uz redovitih osam sati svaki dan odrade i dva sata prekovremenog.
Najviše je neplaćenog prekovremenog rada u trgovini, ugostiteljstvu i graditeljstvu. Sindikati procjenjuju da hrvatski radnici godišnje odrade 3,7 milijuna neplaćenih prekovremenih sati. Kad bi se taj višak rada pretvorio u plaćeni rad, moglo bi se zaposliti 91.000 radnika.
Poslodavci nerijetko prijavljuju radnike na minimalnu plaću ili što niži iznos plaće, a ostatak se isplaćuju na crno. I tu se potkrada država, ali najvišu cijenu plaćaju radnici.
Čelnik NHS-a Krešimir Sever kaže da se mora ojačati inspekcija i uvesti točna evidencija radnog vremena i minimalne cijena rada za svaku djelatnost. Uz to je za poslodavce jedini lijek, uvođenje rigoroznih kazni zatvaranja tvrtke na 30 dana ako ne isplaćuju plaće i prekovremena sate.
(V.K.)
Izvor:
Vjesnik
