U javnosti se pod pojmom stres podrazumijeva negativni utjecaj nekog okolinskog čimbenika na naše duševno i tjelesno zdravlje, dok se, pravo značenje tog termina odnosi na odgovor našeg organizma na stresore iz okoline.
Problem sa stresom i ljudskim zdravljem javlja se usporedo s razvojem naših mentalnih i kognitivnih sposobnosti jer čovjek je u stanju uključiti taj odgovor organizma i bez vidljivog vanjskog podražaja, samo na temelju svojih misli.
Mark Twain je jednom rekao: Ja sam star čovjek koji s u životu puno puta razbolio od brige zbog stvari koje se nikada nisu dogodile
U posljednjih 20 godina sve je izraženija uloga stresa u nastanku i razvoju mnogih oboljenja. Moderni stresni način življenja uzrok je i tzv. sindroma kroničnog umora. Sve važniju ulogu zauzima i stres na radnome mjestu.
Iz organizacijske psihologije poznat je i fenomen burn-out ili sagorijevanje na poslu, kod kojeg dolazi do potpune emotivne i fizičke iscrpljenosti zaposlenika.
Kako na poslu protiv stresa
Identificirajte izvor stresa – primjerice, imate premalo vremena za sebe.Gdje je otišao vaš dan – određivanjem prioriteta i stvari koje od prve morate napraviti, naučit ćete kako efikasno organizirati vrijeme.
Stanite – ti i tamo umite pola sata slobodno i radite stvari koje vas opuštaju i zabavljaju. Primjerice, nagovorite na isto prijateljicu i cijelo prijepodne ispijajte jutarnju kavu.
Odlučite i djelujte – nemogućnost donošenja odluka može biti veliki izvor stresa. Nastojte prikupiti informacije koje su vam potrebne za odluku, sastavite popis za i protiv, zatražite savjet i donesite odluku.
Sljedeći put kada se počnete brinuti – uzmite svoj notes i zapišite misli, a pokraj njih navedite ono što izaziva zabrinutost. Naime, kad neugodne stvari zapišete na papir lakše ćete procijeniti kako riješiti problem.
Zatražite od prijatelja i obitelji – da vam dopuste da imate više vremena za sebe. Naučite reći ne.
Budite odlučni – u tome da tu i tamo napravite nešto smiješno i lakomisleno. Malo smijeha pomoći će vam da shvatite da ima života i izvan onog ozbiljnog.
Budite svjesni – kada se približavate stupnju visokog stresa, naučite prepoznavati znakove koji vam govore da morate nešto poduzeti.
Najstresnija zanimanja
Istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne organizacije rada došlo je do pet najstresnijih zanimanja:1. Policijski službenici, vatrogasci i zatvorski čuvari
2. Pomoćno medicinsko osoblje, medicinske sestre i tehničari
3. Zaposleni u obrazovanju
4. Novinari i grafičari u izdavaštvu
5. Službenici u državnim institucijama
(A.T.)
Izvor:
Jutarnji list (prilog Zdravlje)
