Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prošle je godine zaprimljeno 22.738 prijava ozljeda na radu.
Najveći broj ozljeda na radu dogodio se na samom radnom mjestu, a tek manji dio na putu do posla ili s posla. Prema istim podacima, rad u prerađivačkoj industriji, građevina, trgovina i poljoprivreda najopasnije su djelatnosti u Hrvatskoj.
U odnosu na 2004. godinu, ukupni broj ozljeda na radu povećao se za 3,6%, a to se odnosi uglavnom na ozljede nastale na putu do posla odnosno s posla.
Najveći broj ozljeda na radu u 2005. godini odnosno 78,7% dogodio se na samom radnom mjestu, a 21,3% na putu do posla ili s posla. S obzirom na spol, muškarci su na poslu ozlijeđeni u 72% slučajeva, a žene u 28 posto. Međutim dok muškarci u 86,8% slučajeva stradaju na samom radnom mjestu, žene više stradaju u dolasku na i s posla (57,4%). U 2005. godini poginule su 62 osobe od čega su 55 ili 88,7% stradale na samom radnom mjestu.
Gledano prema djelatnosti i apsolutnom broju ozljeda na radu u 2005. godini kao i godinu ranije, najveći broj ozljeda na radu je zabilježen u prerađivačkoj djelatnosti (7.417 ili 32,6% ukupno), građevinarstvu (2.665 ili 11,7%), djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu (2.240 ili 9,9%), javnoj upravi i obrani i obveznom socijalnom osiguranju (1.909 ili 8,4%), djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza (1.754 ili 7,7%).
Najviše kobnih nesreća dogodilo se u građevinarstvu (32,2%), a slijede poljoprivreda, lov i šumarstvo te prerađivačka djelatnost s udjelom od 17,7 posto.
Prošle je godine zabilježeno 116 prijava profesionalnih bolesti, što je za 12,6% više u usporedbi sa 2004. godinom. Najveći broj profesionalnih bolesti, s 45 prijava, zabilježen je u djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva, na drugom mjestu je prerađivačka djelatnost s 29 prijave, slijedi zdravstvena zaštita i socijalna skrb (25 prijava), građevinarstvo s 5 prijava, a još 12 prijava odnosi se na ostale djelatnosti.
Najčešće dijagnosticirano oštećenje u zaposlenika u poljoprivredi, lovu i šumarstvu bila je ozljeda sluha (15,6%), a najčešće su uzrokovane vibracijama (75,5%). U prerađivačkoj djelatnosti najčešće su zastupljene kožne bolesti (24,1%), kronične periartritične promjene uzrokovane kumulativnom traumom (20,7%) i bronhalna astma (17,2%). U zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi prevladavaju zarazne bolesti (84,0%) i maligne bolesti (8,0%), a u građevinarstvu kožne bolesti (80,0%) i kronične periartritične promjene uzrokovane kumulativnom traumom (20,0%).
Gledano prema spolu, muškarci češće obolijevaju (63,8%) od žena (36,2%). Muškarci oboljeli od profesionalne bolesti zaposleni su najčešće u djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva (60,8%), prerađivačkoj djelatnosti (21,6%) i zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (6,8%).
S druge strane, žene najviše obolijevaju u prerađivačkoj djelatnosti (31,0%), zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (47,6%) i obrazovanju (7,1%).
(V.K.)
Izvor:
HZJZ
