Hrvatska bi do kraja sljedeće godine trebala dobiti novi Zakon o radu (ZOR), sadržajno usklađen s europskim direktivama. Kako bi predstavili svoj prijedlog tog Zakona, šest sindikalnih središnjica osnovalo je radnu skupinu koja bi trebala usuglasiti sve sindikalne prijedloge te koordinirati svoj rad s nadležnim državnim institucijama.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever pojašnjava kako postoje dvije moguće verzije sindikalnog prijedloga promjena.
Prema jednoj viziji sve bi se promjene uvele izmjenom i dopunom ZOR-a, kaže Sever, a prema drugoj verziji, dodaje, ZOR bi se potpuno "očistio", te bi u njemu ostale samo osnovne odredbe, a ostala pitanja bi se uredila posebnim zakonima.
Državna tajnica za rad u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, Vera Babić smatra da bi u Zakonu u radu trebalo biti samo ono što se tiče radnog odnosa i odnosa poslodavac-zaposlenik. Sva ostala pitanja, poput duljine porodiljskog dopusta, visine novčane naknade za rodilje ili rad roditelja s invalidnim djetetom, treba biti određeno posebnim zakonom, ističe Babić.
Babić, glavna pregovaračica Hrvatske za poglavlje Socijalna politika i zapošljavanje, pojasnila je i koje su izmjene ZOR-a nužne za usklađivanje sa EU. Osim plaćenog godišnjeg odmora u trajanju četiri tjedna, potrebno je i sektorskim propisima precizno definirati radno vrijeme.
Neki sektori, poput pomorstva, zdravstva i transporta nisu usklađeni s radnim vremenom od maksimalnih 40 sati tjedno, što je, smatra, nužno i za određivanje prekovremenih sati. Dodaje i da se mora precizirati što se uračunava u radno vrijeme, ulaze li u njega razna dežurstva, te ističe da se pogotovo za zaposlenike u transportu mora definirati što je radno vrijeme.
S približavanjem Uniji potrebna je i dobra zaštita izaslanih radnika, odnosno onih koji u Hrvatskoj rade za stranu tvrtku ili stranog izvršitelja usluga, te hrvatskih radnika koji rade u inozemstvu, kaže Babić.
U Hrvatskoj je problem što se ti radnici ne mogu obratiti ni sudstvu niti Državnom inspektoratu, a to se planira riješiti Zakonom o strancima.
Isto tako, naglašava Babić, važno je i uvođenje europskih radničkih vijeća u multinacionalne kompanije koje posluju u Hrvatskoj, te zaključuje kako je potrebna i bolja komunikacija na razini poslodavac i sindikati, jer sve sporazume koje sindikati postignu s poslodavcima, Unija pretoči u direktive.
Na tom tragu su i sindikalne središnjice pa iako se njihovi prijedlozi ZOR-a razlikuju, Sever ističe kako će nastojati izaći sa usuglašenim sindikalnim prijedlogom Zakona.
Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS), Ozren Matijašević istaknuo je da će, iako nevoljko, jer smatra da su sve prijašnje promjene išle nauštrb radnika i njihovih prava, HUS sudjelovati u izradi sindikalnog prijedloga ZOR-a: Svima nama je u interesu da se promjene postojeće odredbe koje su nepovoljne za radnike.
Iako prema riječima obojice sindikalnih vođa, još uvijek ne postoji zajednički prijedlog, i Sever i Matijašević smatraju da postoje pitanja, poput reguliranja rada na određeno vrijeme te određivanja i isplate prekovremenih sati, od čijeg rješavanja sindikati ne smiju odustati.
Jedini sindikat koji je već predstavio samostalni prijedlog izmjena Zakona o radu je Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), a predlaže slijedeće:
Naš je stav da bismo trebali težiti modelu kojem pribjegava sve više zemalja i koji
je poznat pod pojmom flexicurity, izjavio je zamjenik direktora HUP-a Bernard Jakelić te je pojasnio da flexicurity znači dobru ravnotežu između fleksibilnosti i sigurnosti na tržištu rada.
U HUP-u smatraju da je kršenje Zakona o radu, na koji upozoravaju iz sindikata, moguće riješiti osiguranjem dobre provedbe postojećeg radnog zakonodavstva.
(T.N.)
