Iako je uvriježeno mišljenje kako se posao javnog bilježnika sastoji od samog lupanja žigova, u stvarnosti je riječ o provjerama i ovjerama vrlo složenih predmeta.
Međutim, vrlo često se u javnosti može čuti i mišljenje kako su javni bilježnici i zaštićena kasta koju od konkurencije štiti zakonom propisano pravilo da na svakih 20.000 stanovnika može biti samo jedan, čime je ukupan broj bilježnika u zemlji sveden na njih 254.
Rasprava o povlaštenom položaju javnih bilježnika ne vodi se samo kod nas. Ni u Europskoj Uniji nisu zadovoljni zaštićenim položajem koji uživaju bilježnici. Stoga su iz Europske komisije (EK) prošlog su tjedna najavili kako bi javni bilježnici u 17 europskih zemalja uskoro mogli izgubiti neke od povlastica.
U Europi se već godinama vode rasprave kako na tržišno prihvatljiviji način regulirati slobodne profesije u koje, osim računovođa, odvjetnika, arhitekata, inženjera i farmaceuta svrstavaju i javne bilježnike. U Bruxellesu su uvjereni da se bilježnici, koji u većini europskih država, pa tako i u Hrvatskoj imaju ekskluzivno pravo ovjeravanja složenih i skupih transakcija, moraju suočiti s konkurencijom inozemnih odvjetnika.
Očekuje se kako će ovaj potez EK naići na otpor ne samo bilježnika nego i moćnih zemalja članica kao što su Njemačka i Francuska te Austrija, u kojima tu profesiju smatraju integralnim dijelom pravnog sustava. Jedan od ciljeva Komisije je ukloniti barijere koje strancima zabranjuju da se bave javnobilježničkim poslom jer je takva vrsta diskriminacije u suprotnosti s principima ugrađenim u tržišni sustav EU. Još jedna od odredbi koju Komisija želi ukinuti, jest ograničeni broj javnih bilježnika koji mogu poslovati u pojedinoj regiji.
U pozadini te europske rasprave leži sukob između anglosaksonskog pravnog sustava, koji gotovo ne poznaje institut javnog bilježnika, i europskog kontinentalnog prava. No, čini se da bi tek presuda najvišeg suda EU, Europskog suda pravde, mogla doista natjerati većinu europskih zemalja da otvori notarsko tržište strancima i poveća konkurenciju.
Premda pravila unutarnjeg tržišta EU pa ni direktive Komisije nisu obvezujuće za Hrvatsku koja nije punopravna članica Unije, Bruxelles dobro gleda na zemlje kandidate koje i prije članstva ugrade direktive u svoj sustav.
To se tumači kao pokazatelj zrelosti i europskog ponašanja pa se može očekivati da će i u Hrvatskoj, liberalizira li se tržište javnobilježničkih usluga u ostatku Europe, doći do znatnih promjena u položaju bilježnika.
(V.K.)
Izvor:
Jutarnji list
