Iako se hrvatsko tržište rada posljednjih godina izmijenilo iz korijena, a nezaposlenost se smanjila, to ipak nije dovoljno jer je tržište ostalo kruto, centralizirano i segmentirano, upozorila je, u svom izvješću za Hrvatsku Međunarodna organizacija rada (International Labour Organization – ILO).
U izvješću stoji i to kako mobilnost radne snage i regionalna politika zapošljavanja u Hrvatskoj ne postoje, a hrvatsko radno zakonodavstvo okarakterizirano je kao jedno od najrigidnijih u Europi. Stoga je ILO, u svrhu unaprjeđenja tržišta rada, predložio preispitivanje radnog zakonodavstva, povećanje naknada za nezaposlene te subvencioniranje zapošljavanja.
Takav proces mora biti dogovoren među socijalnim partnerima, imajući u vidu zadržavanje konkurentnosti hrvatskog radnika na međunarodnom tržištu. Između ostaloga, predloženo je i smanjivanje nameta za poslodavce efikasnim zakonskim promjenama, koje je nedavno zatražila i Hrvatska udruga poslodavaca.
Iz ILO-a predlažu i osnivanje radnih sudova, na kojima bi se u najkraćem roku rješavali radni sporovi, jer smatraju da je hrvatsko zakonodavstvo sporo i neefikasno. Osim radnih sudova, predloženo je i jačanje uloge i kompetencije radnih inspektora, čiji se broj ubrzo mora povećati.
Jedna od predloženih mjera zalaže se za smanjivanje razlika između izrazito zaštićenih zaposlenika u državnim službama te radnika zaposlenih na određeno vrijeme, posebice kod privatnika koji ne poštuju njihova prava. Iako nam iz ILO-a priznaju napredak u socijalnom dijalogu, preporučuju i njegovo daljnje jačanje.
Također se inzistira na osnivanju lokalnih agencija za zapošljavanje koje bi na dnevnoj bazi svojim klijentima pružale sve potrebne informacije o potrebama za zaposlenicima, pravima za vrijeme nezaposlenosti kao i o mogućnostima prekvalifikacije, a u ILO-u smatraju da je hrvatski je sustav centraliziran te da mu treba potpuno drukčiji pristup. Takve lokalne agencije moraju se povezati s centrima za socijalnu skrb kako bi pružile svu potrebnu pomoć najranjivijim skupinama u društvu.
Međunarodna organizacija drži da se naknade za vrijeme nezaposlenosti moraju povećati dugoročno, čime bi se smanjio rizik od siromaštva kod nezaposlenih osoba, ali one ne smiju biti previsoke kako nezaposleni ne bi postali ovisni o njima.
Osobama koje su dugotrajno nezaposlene i onima koji su izgubili pravo na naknade za vrijeme nezaposlenosti, ILO predlaže volonterski angažman na poslovima od društvene koristi kako ne bi izgubili radne navike, što se smatra vrlo važnim na tržištu koje stagnira, poput hrvatskog. Angažiranima bi se rad ipak isplatio jer bi dobili određenu naknadu, a povećala bi se i njihova mogućnost zapošljavanja.
Zbog sveprisutnog starenja stanovništva, koje je u Hrvatskoj vrlo izraženo, Međunarodna organizacija rada predlaže produljenje roka za odlazak u mirovinu te teže uvjete za ostvarenje prijevremene mirovine.
(T.N.)
Izvor:
ILO
