Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) predložili su Vladi da poveća najvišu naknadu za nezaposlene na 30% prosječne plaće, što bi sada iznosilo 1.362 kune, te da se to ubuduće provodi automatizmom iz mjeseca u mjesec kako naknade više ne bi zaostajale.
Nezaposleni su teret na savjesti vladajuće strukture, jer iako se Vlada hvali da je smanjila nezaposlenost na brojku ispod 300.000, naknada za nezaposlenost nije se mijenjala već tri godine, a s njome se ne može preživjeti, upozorio je predsjednik NHS-a Krešimir Sever na konferenciji za novinare.
Najviši iznos naknade trenutno je 1.000 kuna, a najniži 937 kuna, pri čemu neki vid naknade prima samo 21% nezaposlenih.
NHS-ove procjene potrošačke košarice pokazuju da ukupna socijalna davanja za tročlanu obitelj pokrivaju od 32% do 48% minimalnih potreba, a za četveročlanu obitelj od 24% do 36% potreba.
Niske naknade i mali broj korisnika jedan su od generatora rada na crno, zbog kojeg se manje pune državni proračun i socijalni fondovi, i to je začarani krug, kaže Sever.
U drugim europskim zemljama stanje je potpuno drugačije - u Švedskoj najviša naknada za nezaposlenost iznosi 80% prethodne plaće, u Njemačkoj i Belgiji 60%, a u Francuskoj 50 posto. Kod nas je naknada svega 20 posto prosječne plaće u zemlji.
Nažalost, Vlada ni u idućoj godini ne namjerava tu ništa poduzeti jer je u proračunu smanjila sredstva za nezaposlene za 75 milijuna kuna, upozorio je Sever.
To pitanje treba regulirati izmjenama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti tako da se produlji vrijeme primanja naknade i utvrdi automatsko usklađivanje najviše naknade s prosječnom plaćom, kako je utvrđeno i za najnižu naknadu.
Predsjednica Društva nezaposlenih Hrvatske Jeniseja Fištrek pročitala je novinarima pismo premijeru u kojem se osim veće naknade za nezaposlenost traži i povećanje socijalne pomoći sa sadašnjih 400 kuna na 700 kuna mjesečno.
(Hina)
