Gotovo polovica zemalja svijeta ne pruža stabilno okruženje za odvijanje normalnog poslovanja, pokazalo je istraživanje "Risk Map 2007." međunarodne konzultantske tvrtke Control Risks, provedeno na 198 država.
Prema analizi, 96 država spada u skupinu srednje, visoke ili ekstremne političke nesigurnosti, analitičari Control Riska smatraju da je među najvećim prijetnjama poslovanju u 2007. - terorizam, o kojem sve više ovise poslovne odluke, te bi on trebao biti smatran uobičajenim rizikom.
Dodatno će na težini dobiti energetika, kao iznimno važan dio poslovanja, a zabrinutost gospodarskih subjekata drastično će porasti, što će dovesti do novih kriza, smatraju u Control Risku.
Političku i poslovnu nesigurnost mogli bi potaknuti nacionalizacija u Rusiji i Venezueli te napadi pobunjenika na naftna postrojenja u Nigeriji. Najvažniji problem u provođenju sigurnosti poslovanja jest ubrzani rast međunarodnog kriminala u područjima poput kršenja intelektualnog vlasništva, krivotvorenja te kriminalnih radnji putem Interneta.
Države su grupirane na osnovu dva kriterija - političko i sigurnosno okruženje. Jedina zemlja na svijetu u kojoj postoji ekstremna politička opasnost je Somalija, dok su među zemlje s visokim stupnjem nesigurnosti, između ostalih, uvrštene Sjeverna Koreja, Venezuela, Irak, Turkmenistan te Zimbabve.
Naime, tamo je poslovanje moguće, no uvjeti su sada iznimno nepovoljni ili bi to mogli biti u bliskoj budućnosti. Političke institucije i tržišni regulatori ne funkcioniraju na zadovoljavajući način, nema sigurnosti za investicije, moguće su međunarodne sankcije, a postoji i prijetnja državne direktive i mijenjanja postojećih ugovora s privatnim kompanijama.
Umjereni politički rizik prisutan je u Albaniji, Argentini, Kini, Čadu, Rusiji, Crnoj Gori, Srbiji, Sierra Leoneu, te Makedoniji. U tim zemljama strani poslovni subjekti susreću se s korupcijom, snažnim i neprijateljskim lobističkim skupinama, zabranama na izvoz i uvoz, te nesigurnošću dugoročnih investicija.
Hrvatska spada u grupu zemalja s niskim stupnjem rizika, gdje su i Irska, Francuska, Indija, Slovenija, Velika Britanija i SAD. To znači da su u Hrvatskoj prisutni tek manji problemi u poslovanju, političke institucije su stabilne, no postoji mogućnost uvođenja negativnih političkih promjena.
Zemlje sa zanemarujućim rizikom su Finska, Andora, Luksemburg, Bermuda te Singapur, a u njima su uvjeti za poslovanje iznimno pogodni, uz stabilnu vladinu politiku i sigurnu ekonomsku situaciju.
Zbog sigurnosnih uvjeta poslovanje nije moguće u Iraku, Somaliji, Pakistanu i Afganistanu gdje vlada bezakonje i prisutan je rat, a strane kompanije često su primorane na povlačenje.
Tek nešto viši stupanj sigurnosti imaju Angola, Rusija, Gruzija, Kolumbija, Turska te Izrael, u kojima su zaposlenici i imovina stalno ugroženi terorizmom, nasiljem, a državna zaštita je ograničena.
Umjereni stupanj sigurnostiimaju Brazil, Kina, Italija, Francuska, Srbija i Iran, a u njima se strane tvrtke suočavaju sa sigurnosnim problemima, ali bez stalne prijetnje, uz nedovoljnu državnu zaštitu.
Za razliku od tih zemalja, u Hrvatskoj je imovina sigurna, a državni organi pružaju zadovoljavajuću sigurnost. Kompanijama prijeti opasnost tek od kriminalaca i tek manje terorizma. Hrvatska je po tom faktoru u grupi s Austrijom, Belgijom, Slovenijom, Švicarskom, Vijetnamom te Urugvajem.
Najsigurnije poslovanje jest na Islandu, u Finskoj, na Sejšelima, Djevičanskim Otocima, gdje pojedinci i imovina nisu ugroženi, nema političkog nasilja, a mogući su tek rijetki kriminalni incidenti.
(T.N.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
