Nezavisni hrvatski sindikat (NHS) upozorio je u subotu kako prosječna primanja ne mogu pokriti prosječne mjesečne troškove obitelji jer im nedostaje od 25 do 30% prihoda, što građani pokrivanju kreditima.
Poslovne banke nude sve veće dopuštene minuse. Više od 50% duga građana odnosi se na nenamjenske kredite, minuse i kartice, a ti podaci govore kako se građani zadužuju samo da bi preživjeli, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik NHS-a Krešimir Sever.
Po podacima NHS-a, građani su u listopadu 2005. poslovnim bankama bili dužni 76,1 milijardu kuna, a godinu dana poslije čak 93,3 milijarde kuna.
Za božićne i novogodišnje blagdane građani su u prosjeku potrošili dodatnih 1.600 kuna. Dok s jedne strane velik broj hrvatskih građana nema novca da može preživjeti, podaci iz nekih autokuća govore da su se, kao prigodni božićni darovi, ove godine darivali čak i automobili, rekao je Sever.
Po podacima NHS-a, minimalni životni troškovi četveročlane obitelji za prosinac bili su 6.288 kuna, što je 0,31% više nego u studenome.
Prosječna neto plaća za listopad bila je 4.585 kuna, čime se moglo pokriti 72,92% troškova prosječne košarice, što je 0,47% više nego u studenome.
Košarica za kućanstvo s dvoje umirovljenika u Zagrebu iznosi 3.357 kuna, a njezina pokrivenost prosječnom mirovinom je 57%, što je 0,71% manje u odnosu prema prošlome mjesecu.
Iako se prosječnom plaćom za listopad 2005. moglo pokriti 68,2% prosječne košarice za četveročlanu obitelj, a u listopadu 2006. godine 72,9%, hrvatski građani u 2007. ulaze zaduženiji nego što su bili proteklih godina, poručili su iz NHS-a.
(Hina)
