Prema tome koliko ulaže u istraživanja i razvoj, Hrvatska spada u društvo "bolje polovice" Europske unije, pokazali su najnoviji podaci koje je jučer objavila Unijina statistička služba Eurostat.
Naime, 2004. godine u Hrvatskoj je u ovo područje uloženo sredstava u vrijednosti 1,22% BDP-a, što je bilo više nego primjerice u većini novih Unijinih članica - Poljskoj, Malti, Mađarskoj, Litvi, Letoniji, Estoniji - te više nego u nekim starim članicama - Italiji, Španjolskoj, Portugalu i Grčkoj.
Najviši postotak izdvajanja u odnosu na BDP unutra EU-a zabilježen je u Švedskoj gdje je 2005. u istraživanja i razvoj uložena vrijednost od 3,86% BDP-a. Blizu je i Finska s 3,48%, Njemačka s 2,51% te Danska s 2,44% BDP-a izdvojenog za ovaj sektor.
Među novim zemljama članicama koje su se priključile euro-obitelji 2004., Češka prednjači po postotku BDP-a koji ulaže u znanost - on iznosi 1,42 posto.
Najniži pak postotak izdvajanja u 27-članoj Uniji ima Rumunjska (0,39% BDP-a), Cipar (0,40%) i Bugarska (0,50%).
Na neslavnom donjem dijelu ljestvice nalazi se primjerice i Slovačka, članica također od 2000., koja u razvoj i istraživanja ulaže samo 0,51% BDP-a.
Zanimljivo je da je razina ovih ulaganja u Irskoj otprilike ista kao i u Hrvatskoj.
Znatna je razlika između Europe i ostalih gospodarskih divova kada je riječ o sudjelovanju poslovnog sektora. U EU on je prosječno financirao oko 55% ukupnih izdvajanja za istraživanje i razvoj u 2004., dok biznis u SAD-u pokriva 64% takvog ulaganja.
Unutar EU postoje velike razlike i s obzirom na udjel financiranja poslovnog sektora. Tako je on u 2004. godini najviše, odnosno bitno više od EU prosjeka, izdvajao za istraživanje i razvoj u Luksemburgu (80%), Finskoj (69%), Njemačkoj (67%) i Švedskoj (65%).
Poslovni sektor u Hrvatskoj pak ispod je europskog prosjeka sudjelovanja te je u 2004. za istraživanje i razvoj izdvojio
