Hrvatska još nije donijela Strategiju migracijske politike za ovu i iduću godinu, iako je riječ o iznimno važnom dokumentu. Naime, njime bi se regulirao problem stranih radnika koji rade na crno, uvoz radnika za deficitarna zanimanja te kompletna migracijska politika,. Osim toga, još uvijek nisu donesene ni radne kvote za strance.
Riječ je o vrlo važnom dokumentu koji će utvrditi sveobuhvatnu migracijsku politiku koju će Hrvatska morati izraditi jer će s ulaskom Hrvatske u EU migracija dobiti novu dimenziju.
Prema podacima Strategije migracijske politike za 2006./2007. godinu, zaključno s 30. studenim 2005., u Hrvatskoj je bilo registrirano 10.163 stranaca s urednim radnim dozvolama. Od toga tek su dvojica imala doktorat, a osmorica magisterij. Njih 1.752 imalo je visoku stručnu spremu, a višu 238.
Čak 5.356 stranaca imalo je srednju stručnu spremu, a njih 2.807 čak ni to.
Tako među stranim radnicima prednjače zidari, tesari i zavarivači. Najviše radnih dozvola za strance sa završenom srednjom stručnom spremom izdano je za rad u građevinarstvu, brodogradnji, turizmu i ugostiteljstvu, a strani radnici s višom i visokom stručnom spremom uglavnom se zapošljavaju na poslovima u rukovodećim strukturama trgovačkih društava (članovi uprava, direktori), u stranim predstavništvima (direktori), na poslovima profesora u obrazovanju te na radnim mjestima predavača stranih jezika i prevoditelja (izvorni govornici).
Od ukupnog broja stranaca njih 8.794 bili su muškarci, a 1.369 žene. Od toga, njih gotovo 6.000 starije je od 40 godina, a polovica od tog broja su radnici u dobi između 46 do 60 godina.
Prema podacima HZZ-a, najviše radnih dozvola od 1994. do 2003. godine odobreno je državljanima BiH, SCG, Makedonije i Slovenije, a od kraja devedesetih postupno se povećava broj radnih dozvola odobrenih državljanima i drugih zemalja Europe poput Austrije, Njemačke, Francuske, Italije i Velike Britanije.
Prema nekim najavama, u budućnosti bi se kvote trebale donositi sustavom kvalitativnog bodovanja, u što bi ulazila stručna sprema, radno iskustvo, znanje hrvatskog jezika, životna dob migranta i obiteljski status.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
