Iako se ukupna nezaposlenost posljednjih nekoliko godina smanjuje, jedan od najvećih problema hrvatskog tržišta rada bit će vraćanje dugotrajno nezaposlenih na posao.
Naime, Hrvatska je sa 7,4% dugotrajno nezaposlenih, među svim radno sposobnim osobama, na vrhu liste europskih zemalja.
Prema podacima Eurostata, više stope dugotrajno nezaposlenih koji na posao čekaju dulje od godinu dana od Hrvatske imaju samo Poljska i Slovačka - 10,2 i 11,7 posto.
Očekivano, s dugotrajnom nezaposlenošću najmanje problema imaju skandinavske zemlje koje već godinama bilježe najveće stope zaposlenosti u Europi. Prosjek 25 zemalja Europske unije dvostruko je manji od hrvatskog, i iznosi 3,9 posto.
Postoci o dugotrajno nezaposlenima prevedeni u brojke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, pokazuju da od 293.153 nezaposlenih krajem prošle godine, čak 98.100 ili svaki treći nezaposleni, na posao čeka dulje od tri godine. Dugotrajno nezaposlenih, koji na posao čekaju dulje od 12 mjeseci čak je 165.652 ili 56,5 posto.
"Gotovo 100.000 nezaposlenih koji su bez posla duže od tri godine, poseban su nacionalni i društveni problem neiskorištenosti domaćih ljudskih resursa. Riječ je o osobama koje su u ozbiljnim problemima zbog gubitka samopouzdanja i ugroženosti siromaštvom", rekao je glavni ekonomist Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mario Švigir.
I u Zavodu za zapošljavanje, kao jedan od glavnih problema dugotrajne nezaposlenosti ističu značajne psihičke posljedice koje nastupaju najčešće nakon razdoblja od šest mjeseci nezaposlenosti.
Nezaposlenima pada motivacija i gube vjeru u svoje mogućnosti za vraćanje na tržište rada, a u vraćanju samopouzdanja i pronalasku novog profesionalnog puta pokušava im pomoći 60-ak psihologa u HZZ-u.
Uz pad samopouzdanja i motivacije, glavni problem u njihovu vraćanju na tržište rada je nedostatak kvalifikacija.
(A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
