Zlostavljanje na radu ili mobbing nije zanemariv problem u Hrvatskoj, a postojeća zakonska regulativa ili je nepoznata ili pak nejasna poslodavcima, samim žrtvama mobbinga, ali i sucima koji primjenjuju zakon, rečeno je jučer na zajedničkoj tematskoj sjednici saborskog Odbora za ravnopravnost spolova i Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, na kojoj je predstavljen Nacrt prijedloga zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu.
Nacrt Zakona, koji su izradili predstavnici akademske zajednice, pravnika, psihijatara, psihologa, Vlade, saborskih odbora, sindikata i civilnog društva proširuje zaštitu od zlostavljanja na sve uzroke i slučajeve zlostavljanja na radu, a ne samo one koji se tretiraju kao diskriminacija.
Štiti i radnike bez konvencionalnog radnog odnosa, one koji su na osposobljavanju kod poslodavca (učenici i studenti), a previđa i da se postupci započeti prije stupanja na snagu zakona dovrše prema odredbama toga zakona ako je to za radnika povoljnije.
O zlostavljanju na radu u Hrvatskoj se govori tek zadnjih godina, procjenjuje se da je od 2003. godine podnijeto više od 100 tužbi radi naknade štete od uznemiravanja, ali još nije donesena nijedna sudska presuda, čak ni prvostupanjska.
Prema iskustvu Udruge za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga, koja je sudjelovala u izradi zakona, među 1.152 osobe koje su im se javile bilo je 70 posto žena, većina je kao razlog zlostavljanja navela osobne karakteristike zlostavljača, te zavist i konkurenciju.
Žrtve mobbinga osjećale su se poniženo i zaplašeno, trpe pojačani stres i kod većine ostaju trajne posljedice na zdravlje, kazala je predsjednica Udruge Jadranka Apostolovski.
Predstavnica radne skupine za izradu nacrta zakona Dušanka Marinković Drača iz Sindikata Glas HR istaknula je da prema predloženom zakonu radnik u sudskom postupku ima pravo zahtijevati da sud naredi prestanak radnje kojom je povrijeđeno njegovo pravo i uklanjanje njome izazvanih posljedica, a sve što je vezano za mobbing treba dobiti karakter radnog spora.
U prekršajnim odredbama navodi se između ostaloga da će se novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 kuna kazniti poslodavac, pravna osoba ako ne imenuje povjerenika koji je osim njega ovlašten primati i rješavati pritužbe.
Novčanom kaznom od 150.000 do 300.000 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac, pravna osoba ako otkaže ugovor o radu radniku koji koristi pravo prekida rada dok mu se ne osigura zaštita, koji je zaštitu zatražio pred nadležnim sudom. Ako je prekršaj počinjen u prema malodobnom radniku, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.
(Hina)
