Vlada bi za jesen trebala pripremiti izmjene poreznih propisa kojima bi se poslodavcima kao neoporezivi izdatak priznalo 150 kuna mjesečno ili 1.800 kuna godišnje ako ih uplaćuje u mirovinsko, zdravstveno ili životno osiguranje zaposlenika.
Na računu radnika poslodavci bi tako za 10 godina osigurali 28.654 kune, za 15 godina 49.143 kune, a za 20 godina čak 75.304 kune ili oko 10.000 eura.
S obzirom na državna poticajna sredstva, poslodavac bi na taj način nakon 20 godina redovitih uplata svom zaposleniku mogao osigurati 84 eura dodatne mirovine u prvih 10 godina umirovljenja.
Prema izračunima osiguravatelja, zaposlenik bi uplatama u životno osiguranje za 10 godina mogao u svom fondu imati 3.222 eura, nakon 15 godina 5.500 eura, a za 20 godina 8.500 eura.
Poslodavac bi na taj način za 20 godina svom zaposleniku osigurao u prvih deset godina mirovine mjesečni dodatak od 70,8 eura. Direktor Sektora za životna osiguranja Croatia osiguranja, Željko Jukić pojašnjava da po sadašnjim propisima poslodavcima uplate nisu porezno priznati izdatak ako se na njih ne obračuna doprinos, porez i prirez. Dakle, sadašnje se uplate moraju obračunavati kao plaća, što za poslodavca značajno poskupljuje svaku uplatu.
"Naša inicijativa išla je prije svega prema trećem mirovinskom stupu i privatnom zdravstvenom osiguranju, a tek onda eventualno i prema životnim osiguranjima. Krajem ožujka ove godine ideja je prihvaćena kao zaključak Vlade", izjavio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever koji vjeruje da će Vlada pripremiti izmjene propisa za jesen kako bi cijeli projekt mogao zaživjeti od početka iduće godine.
Inače, prema podacima OECD-a u čak 21 razvijenoj zemlji svijeta, uplate u mirovinske fondove neoporezive su i bez ikakvih drugih nameta, a u pojedinim zemljama oporezive su jedino jednokratne isplate takvih mirovina.
Međutim zamjenik glavnog direktora HUP-a, Bernard Jakelić skeptičan je prema takvoj ideji iako je podržava. On, naime, vjeruje da će veliki dio zaposlenika u djelatnostima kao što su tekstilna i prerađivačka ostati diskriminirani za to pravo.
"Teško je očekivati da će svaki poslodavac biti u stanju uplaćivati taj iznos svojim zaposlenicima bez obzira na to jesu li te uplate za njega priznati i porezno neutralni izdatak", kaže Jakelić.
Petar Vlajić, predsjednik Udruženja pri HGK, ističe da su sve tranzicijske zemlje od početka mirovinskih reformi uvele, među ostalim, i porezne olakšice za poslodavce. Vlajić smatra kako bi se uplate u fondu mogle koristiti i kao zalog za kupnju prvog stana ili školovanje djece.
(V.K.)
Izvor:
Jutarnji list