Splitska županija jedina je u Hrvatskoj koja u svih šest godina 21. stoljeća ima pozitivan prirodni prirast stanovništva, tj. da je bilo više živorođenih nego umrlih.
Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, pozitivan prirodni prirast 2006. osim u toj bio je još samo u Dubrovačkoj i Zadarskoj županiji. Sve druge županije imale su negativnu vitalnu mijenu.
Vitalni je indeks u Ličkoj županiji najnepovoljniji: umrlo je dva puta više osoba nego je rođeno, a slijede Karlovačka, Sisačko-moslovačka, Krapinsko-zagorska.
Na državnoj razini u 2006. bilo je 41.466 živorođene djece, odnosno rodilo se 1.046 djece manje nego godinu dana prije. Istodobno je broj umrlih bio 50.378, odnosno 1.412 manje nego godinu dana prije.
"Vitalna mijena za Hrvatsku u odnosu na 2005. povoljnija je za 366, međutim i dalje je negativna jer je 8.932 osobe više umrlo nego se rodilo", izjavio je Jakov Gelo, profesor demografije na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Dodao je kako je i Splitsko-dalmatinska županija velik upitnik te da bi trebalo provesti nadzor matice rođenih.
Gelo upozorava kako Hrvatska u 21. stoljeću u prosjeku gubi oko 10.000 stanovnika na godinu, a gubitci na temelju prirodnog prirasta počeli su 1991. Drži kako će gubitci stanovništva poslije 2010. biti još veći.
Napomenuvši kako se još nije mogao iskazati utjecaj mjera populacijske politike koje su potkraj 2006. prihvaćene u Saboru, dr. Gelo iskazuje otvorenu sumnju glede uspjeha tih mjera. Razloge temelji na podatcima za Zagreb, koji već dvije godine provodi stanovite mjere populacijske politike, koje ne daju učinke, te je broj živorođenih lani bio manji nego 2005.
Gelo upozorava i na ponašanje političara, koji su na riječima za pronatalitetnu politiku, ali ne shvaćaju da je to "vitalni i strateški problem Hrvatske". Kad to shvate, bit će odlučni u tome da se uvedu mjere koje će promijeniti stanje, izjavio je, dodavši kako su donesene mjere populacijske politike više socijalno-demografske, nego demografske.
Gelo kaže kako će se Hrvatska suočiti s kompleksom problema ako se ne promijeni stanje jer će zbog malog broja živorođenih u radnu dob ulaziti sve manje stanovništva, stariji će dominirati radnim procesom, što znači i manju produktivnost, te će se povećavati starački kontingent.
(A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
