Među zaposlenima u Hrvatskoj, po zadnjim je raspoloživim podacima za drugo polugodište prošle godine, tek 12,5% onih sa fakultetskim obrazovanjem te 7,2% sa višom školom odnosno stručnim studijima, pa proizlazi da i dalje manje od petine hrvatskih zaposlenika ili njih ukupno 19,7% ima visoku i višu školsku spremu.
No, ipak je udio visokoobrazovanih zaposlenika za malo premašio udjele radnika sa nezavršenim osnovnim obrazovanjem ili sa osnovnom školom, kakvih je u drugom prošlogodišnjem polugodištu bilo ukupno 18,8 posto.
Najveći pak udio zaposlenika, 61,5%, je sa završenom nekom od srednjih škola, od jedno do četverogodišnje.
Pokazuju to podaci o strukturi zaposlenih po školskoj spremi iz Ankete o radnoj snazi koju provodi Državni zavod za statistiku.
Prema tim je podacima udio zaposlenih sa nezavršenom osnovnom školom u drugom polugodištu 2006. godine bio 3,6%, što je smanjenje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kada je iznosio 4,8 posto.
Zaposlenih sa završenom osnovnom školom ima 15,2%, prema 15,8% u drugoj polovici 2005.
Relativno najveća skupina, 32% zaposlenih ima završenu jedno, dvo ili trogodišnju srednju školu za zanimanja. Zaposlenih sa završenom četverogodišnjom srednjom školom za zanimanja je 26,3 posto.
Završenih pak gimnazijalaca među ukupno zaposlenima u Hrvatskoj, po zadnjim podacima, ima 3,2 posto. Udio zaposlenika sa završenom srednjom školom u drugom je prošlogodišnjem polugodištu povećan za 1,5 postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje godine prije. Udio zaposlenih sa višim školama (stručni studij) među ukupno zaposlenima u Hrvatskoj u drugom polugodištu lani iznosio je 7,2%, što je nešto više nego u istom razdoblju prethodne godine kada je taj udio bio 6,7 posto.
Sa završenim fakultetima (uključujući magisterije i doktorate) u Hrvatskoj je u drugom prošlogodišnjem polugodištu bilo 12,5% zaposlenih, što je čak i nešto niže nego u istom razdoblju godine prije kada je iznosio 12,7%, ali i više nego u prvom ovogodišnjem polugodištu (11,9 posto). Zanimljivo je da su među ženama, u odnosu na prosjek, više zastupljene one sa najvišim obrazovanjem. Tako ih sa završenim fakultetima ima 14,4%, a višim školama 8,6 posto. No, žene su i zastupljenije i među onima sa nižim obrazovanjem (udio od 21,1 posto).
Obrazovna struktura nezaposlenih osoba pak nešto je različita od zaposlenih. Među nezaposlenim osobama 68,2% ima srednjoškolsko obrazovanje. Petina (20,6%) nezaposlenih je s osnovnim obrazovanjem ili niže, a 11,2% je završilo višu školu ili fakultet.
Istodobno, podaci iz Ankete pokazuju nižu obrazovnu strukturu neaktivnih osoba. Tako je među neaktivnim osobama čak 55,6% sa završenom osnovnom školom ili niže, 37,3% su osobe sa srednjom školom, a preostalih 7,1% su akademski obrazovane osobe.
(Hina)
