Niske zarade, razlike u regionalnom razvoju, visoka stopa dugotrajno nezaposlenih, kao i kvaliteta usluga u javnom sektoru glavne su teme nezadovoljstva građana Hrvatske.
Naime, već godinama istraživanja kvalitete života u Hrvatskoj u prvi plan stavljaju pitanja poput visine plaće, nezaposlenosti, regionalnih razlika, ali i uslužnosti sustava poput zdravstva.
Po dobivenim rezultatima ne razlikuje se ni istraživanje koje je nedavno objavila Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound), a koje su izradili istraživači Instituta za javne financije i Instituta Ivo Pilar. Velikim dijelom istraživanje o kvaliteti života u Hrvatskoj temelji se na nalazima do kojih je došao Program UN-a za razvoj (UNPD).
Zaposleno stanovništvo mjesečno nakupi relativno puno radnih sati, pa je tako prosječna tjedna satnica stalno zaposlenih u 2005. godini bila 41,6 sati, pri čemu su muškarci prosječno radili 42,1 sat tjedno (istovremeno prosjek 25 zemalja EU bio je 40,4 sata tjedno, odnosno 41,3 sata za muškarce i 39 za žene).
Jedna od karakteristika domaćeg tržišta rada je visoki postotak novozaposlenih na ugovore na određeno vrijeme, nizak udio zaposlenih koji obično rade navečer i noću, te visok udio zaposlenih koji rade u smjenama i vikendom.
Što se tiče kvalitete radnih mjesta, generalna slika baš i nije nešto s čim bi se trebalo hvaliti. Naime, prema istraživanju koje je proveo UNPD tijekom 2006. godine čak 51,4% zaposlenih svoj posao smatra prezahtjevnim i stresnim dok 39,1% ispitanika stalno radi pod pritiskom ispunjenja rokova.
Prezaposlenost je, pak, za 13,8% ispitanika otežala ispunjavanje obiteljskih obveza i kućanskih poslova. Čak 40% ispitanika smatra kako na poslu provodi previše vremena.
Nezadovoljstvo kvalitetom života za sindikate nije nikakvo iznenađenje, jednako kao niti činjenica da gotovo tri četvrtine građana bez optimizma gledaju na budućnost.
Ana Knežević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske naglašava kako su za Hrvatsku najvažnije dva podatka – broj nezaposlenih i visoka stopa rada na crno.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata naglašava kako je 65% plaća u zemlji ispod razine prosječne plaće, što dovoljno govori o kvaliteti života.
(A.T.)
Izvor:
Novi list
