Posljednji su podaci pokazali kako je Hrvatska uvjerljivo u europskom vrhu po danima bolovanja, iako pod pritiskom poslodavaca, zbog straha od kazne ili otkaza, ili pak zbog mnogo posla sve više zaposlenika na radno mjesto dolazi bolesno.
Viroze koje su češće u hladno doba godine i epidemija gripe koja se na sjevernoj polutki očekuje već za par mjeseci otvaraju niz dilema pred kojima će se naći poslodavci i zaposlenici kad je u pitanju odlazak na bolovanje.
U Hrvatskoj je lani u prosjeku, zbog bolovanja ili porodiljskog dnevno s posla izostajalo 55.843 zaposlenika.
Od toga je na teret poslodavca u prosjeku na dan bolovalo 25.000 radnika, a na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje skoro 31.000 zaposlenih, što je oko 2.000 više nego godinu ranije.
Epidemiolog Borislav Aleraj iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo tvrdi kako je cijepljenje najučinkovitija metoda zaštite od virusa gripe i ostalih viroza, a kad su u pitanju kompanije pridonosi i smanjivanju mogućnosti od zaraze.
"Iako se cijepljenje uglavnom preporučuje osjetljivoj populaciji poput starijih i kroničnih bolesnika, sve je više tvrtki koje se odlučuju za cijepljenje svojih zaposlenika. To nije loše jer je samo cijepljenje vrlo blaga intervencija koju svatko podnosi, a pridonosi općoj šansi da se smanji mogućnost zaraze većeg broja ljudi", kaže dr. Aleraj.
Prema odluci HZZO-a, doza cjepiva protiv gripe ove godine košta 60 kuna, koliko trebaju platiti sve osobe koje ne ulaze u osjetljivije skupine. Tako bi poslodavca koji zapošljava stotinjak radnika prevencija gripe stajala tek oko 6.000 kuna.
No kako su virusi vrlo nepredvidiva biće, i vrlo blisko surađuju s bakterijama koje isto tako najbolje djeluju zimi, svaki poslodavac vrlo skoro sigurno će se suočiti s većim brojem prehlađenih u vlastitim redovima.
Međutim, znatan dio radnika osigurati će se tabletama i lijekovima za smanjenje simptoma te te zbog posla "prehodati" bolest. Osim što na taj način štete sami sebi, upitno je i koliko su rizični za ostale zaposlenike.
"Zarazu bismo vjerojatno mogli spriječiti kad bismo u istom trenutku sve zaražene izolirali, no znamo da je to neizvedivo. Virus gripe i ostalih viroza toliko su rasprostranjeni da zarazu ne možemo spriječiti izolacijom zaraženih. Znači da dolazak bolesnih na posao neće dodatno ugroziti njihove kolege", kaže Aleraj.
Drugim riječima, virusa je toliko da vaš prehlađeni suradnik nije opasniji od suputnika u tramvaju ili liftu, blagajnice u trgovini ili rukohvata.
Inače, prema podacima HZZO-a, lani je izostanak zbog posla na teret poslodavca trajao oko 10,21 dan, dok je na teret HZZO-a bolovanje u prosjeku trajalo 53,16 dana. Nadalje, prošlogodišnje financijsko izvješće Zavoda pokazalo je da je zbog bolesti bilo neiskorišteno čak 29 milijuna radnih dana, a od toga je gotovo 10 milijuna radnih dana financirao Zavod. (V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
