Iako u hrvatskom gospodarstvu još uvijek postoji niska svijest i nerazumijevanje prednosti uvođenja elektroničkog poslovanja sve je očitije da će takve prepreke morati biti prevladane žele li hrvatske tvrtke i javna uprava učinkovitije poslovati, racionalizirati troškove te povećati konkurentnost u uvjetima rastuće globalne konkurentnosti.
Istaknuto je to, između ostalog, na ICT Forumu "ICT i konkurentno gospodarstvo - inovativno poslovanje", kojeg su drugu godinu za redom u Zagrebu organizirali Hrvatska gospodarska komora (HGK), Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Središnji državni ured za e-Hrvatsku (SDU za e-Hr).
Forum je okupio oko 150 domaćih informatičkih stručnjaka iz državnih institucija i brojnih tvrtki.
Otvarajući Forum državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku Miroslav Kovačić istaknuo je da je u Hrvatskoj, iako još "kaska" za europskim prosjekom, ipak iz godine u godinu vidljiv napredak u razvoju informatičkog poslovanja.
Tome napretku, ocijenio je, pridonijela je i država stvaranjem zakonskog okvira te nizom reformi (Hitrorez.hr i druge) koje olakšavaju komunikaciju države s poduzetništvom. Poručio je i da je informatičko poslovanje snažan alat za razvoj poslovanja.
Predstavljajući nacrt prijedloga Strategije razvitka elektroničkog poslovanja u Hrvatskoj 2007.-2010. pomoćnica ministra gospodarstva Ema Culi naglasila je da je cilj tog dokumenta postići ubrzanje razvoja hrvatskog gospodarstva općenito te efikasnosti javnog sektora.
Uvođenje elektroničkog poslovanja omogućava i pravna regulativa, koja je u Hrvatskoj u većoj mjeri već usklađena s stečevinom EU-a, ali tu su druge prepreke, među kojima je Culi posebno izdvojila još uvijek jako prisutno nepovjerenje poslodavaca u prednosti takvog poslovanja.
Ističe pritom da elektroničko poslovanje osim povećanja učinkovitosti može dovesti i do znatnih ušteda, navodeći primjer da bi se takvim poslovanjem, po procjenama, samo u (hrvatskoj) javnoj upravi na godišnjoj razini moglo uštedjeti 40 do 50-ak milijuna eura. Ako bi sve hrvatske tvrtke poslovale putem elektroničkog računa godišnje bi se moglo uštedjeti i do 850 milijuna eura. (Hina)
