Stopa zaposlenosti stanovništava u dobi od 15 do 64 godine u Hrvatskoj iznosi 55%, što je jedna od najnižih stopa u usporedbi sa zemljama članicama EU.
Željko Mrnjavac s Ekonomskog fakulteta u Splitu objašnjava da to pokazuje koliko su neiskorišteni radni resursi, a time se otvara i pitanje realnosti stope nezaposlenosti kao pokazatelja gospodarskih aktivnosti.
"Pokazuje se da nam nezaposlenost nije toliko velika koliko nam je niska zaposlenost. Međutim, kad je tako niska zaposlenost, ljudi se niti ne deklariraju da su nezaposleni, pa ostaju kod kuće, produžuje se školovanje i slično", kaže prof. Mrnjavac.
Po visini stope zaposlenosti Hrvatska se nalazi na začelju ljestvice, smještena je između Bugarske (55,8%) i Malte (53,9%), a na samom dnu su Poljska i Turska.
S druge strane, jednu od najvećih stopa zaposlenosti ima Austrija (88,6%), koja je europski lider u "fleksibilnim" otpuštanjima i gdje se ugovor o radu otkazuje se bez navođenja razloga.
Visokim stopama zaposlenosti stanovništva izdvajaju se nordijske zemlje i Nizozemska (73,2%) koja ima daleko najveći udio zaposlenih s nepunim radnim vremenom. Tamo ukupno 46% zaposlenih radi u nepunom radnom vremenu, a tako radi čak 75% žena.
Hrvatska nije dobro pozicionirana ni gleda li se visina stope zaposlenosti stanovništva srednje dobi, od 25 do 40 godina, a koje je najproduktivnije. Najviše stope zaposlenosti bilježe Island (88%), te Danska, Švedska i Slovenija (84 posto).
Na dnu ljestvice nalaze se Turska, Malta i Poljska, a Hrvatska je, sa 72%, nešto bolja od njih. Sa stopom zaposlenosti od 55% (uključuje i rad na crno) Hrvatska ne može ostvarivati gospodarski rast od sedam ili osam posto, tvrdi ravnatelj HUP-a Đuro Popijač.
U HUP-u su, tako navodi, izračunali da će hrvatskom gospodarstvu u sljedećim godinama, a za koje se licitiraju visoke stope gospodarskog rasta, nedostajati oko pola milijuna radno aktivnog stanovništva.
"U uvjetima sve viših stopa rasta, a da bi se ostvarivale, morat će se podići stopu zaposlenosti na više od 60, pa ovisno čak i do 65 posto. U sljedećih nekoliko godina trebat će nam oko 500.000 ljudi raspoloživih na tržištu rada, a posebice će nedostajati kod pojedinih branši", objašnjava Popijač.
Hrvatska udruga poslodavaca od predstojećih promjena radnog zakonodavstva očekuje umanjenje njegove rigidnosti sukladno europskim sustavima, uz istodobno povećanje sigurnosti za radnike u smislu stvaranja pretpostavki za povećanje zapošljivosti i sigurnost prihoda između dva zaposlenja te održivost socijalnih fondova. (A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
