Veliko je pitanje hoće li zbog pogreške administracije obveznici poreza na dobit moći iskoristiti u ovogodišnjoj poreznoj prijavi "stavku" poreznih olakšica koja se odnosi na ulaganja u istraživanja i razvoj.
Naime, stručnjaci ističu da bi se sva ulaganja koja su investirana prije stupanja na snagu u svibnju promijenjenog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, trebala tretirati kao porezno nepriznati trošak.
Oni objašnjavaju da je to logična posljedica jer u razdoblju od početka ove godine kad je stupio na snagu novelirani Zakon o porezu na dobit, pa sve do polovice svibnja kad je olakšice počeo regulirati zakon iz resora ministra Primorca, u Hrvatskoj nije postojao propis koji bi u poreznom smislu stimulirao istraživanje i razvoj.
Pitanje kako će se ta rupa između dva zakona riješiti razmatra se u porezno-računovodstvenim krugovima, a priželjkuje se da zakon počne vrijediti unazad godinu dana što bi išlo u korist poreznih obveznika, ali se kosi s temeljnim načelom zakonitosti.
Prilikom noveliranja poreznog propisa i usklađivanja sa stečevinom EU, iz Zakon o porezu na dobit (NN broj 57/06) izbačene su sve olakšice koje kompanije inače sve češće koriste, a takav je režim na snazi od 1. siječnja 2007. godine. Sa zakašnjenjem većim od četiri mjeseca što stručnjaci ocjenjuju krajnje nepravodobnim, olakšice su regulirane u okviru Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je stupio na snagu tek polovicom svibnja.
Veći broj računovodstveno-poreznih stručnjaka objašnjava kako će takvo zakašnjenje u donošenju tog propisa proizvesti negativne učinke za dio poduzetnika te ističu da bi Ministarstvo financija trebalo pronaći rješenje u njihovu korist.
Porezni stručnjak Ivan Idžojtić navodi da su porezni propisi posebno osjetljivo područje gdje bi trebalo vrijediti načelo fer odnosa države prema poreznim obveznicima. Unaprijed je, kaže, trebalo objaviti porezna pravila, a pritom da su poduzetnici znali kako će administracija toliko kasniti, tvrdi, svi bi donosili drukčije poslovne odluke.
Idžojtić podsjeća da su ulaganja u istraživanja i razvoj povezana s razvojnim i strateškim korporativnim planovima. Kad postoje izvori financiranja i budžet koji ih predviđa s ulaganjima u istraživanja u pravilu se ne čeka, pa ih kompanije realiziraju s početkom godine.
Inače, prema podacima Porezne uprave, u 2005. olakšicu su koristila 472 porezna obveznika, osnovica je smanjena za 660 milijuna kuna, a u državnu blagajnu ušlo je po toj osnovi 132 milijuna kuna manje. (V.K.)
Izvor:
Poslovni dnenvik
