Prema prvim rezultatima PISA projekta, hrvatski su učenici iz prirodoslovlja zauzeli 26. mjesto među 57 zemalja.
PISA projekt 2000. razvile su zemlje članice OECD-a kako bi se vidjelo kakva je kvaliteta školstva u pojedinim zemljama i do kojeg su stupnja učenici usvojili određena znanja i kvalifikacije.
U fokusu PISA-e su mjerenja vještina i sposobnosti 15-godišnjaka, a provjerava se njihova matematička, prirodoslovna i čitalačka pismenost.
U projektu PISA 2006. sudjelovalo je oko 400.000 učenika iz 57 zemalja, a hrvatski su učenici u ovom projektu sudjeluju po prvi put.
Testiranje je provedeno na proljeće 2006., a obuhvatilo je 5.242 učenika, uglavnom prvih, a nešto manje drugih razreda srednje škole. Službene rezultate PISA-e 2006. i kompletnu studiju OECD će objaviti 4. prosinca.
Inače, rezultati pokazuju da su iz prirodoslovlja najbolji učenici iz Finske, zatim iz Hong Konga, a treći su Kanađani.
Hrvatska je zauzela zlatnu sredinu, a iza nje se nalaze mnogo "veće" zemlje poput Amerike, Rusije, Norveške, Luksemburga, Izraela te Italije. Među zemljama bivše Jugoslavije, najbolje je pozicionirana Slovenija čiji su učenici zauzeli 12. mjesto, dok je Srbija na 41., a Crna Gora na 48 mjestu.
Inače, PISA rezultati vrlo često predstavljaju polazište za reformu školstva u raznim zemljama, pa su neugodno iznenađeni rezultatima PISA-e 2003. bili primjerice, Autrijanci i Nijemci, nakon čega su u tim zemljama provedene reforme školstva.
Rezultate PISA-e OECD koristi i kao jedan od indikatora kvalitete obrazovanja u nekoj zemlji. No, pritom se ne gledaju samo ukupni rangovi, nego segmentarni rezultati koji ukazuju na to koliko je sustav obrazovanja ujednačen u cijeloj zemlji, odnosno postoje li razlike između sela i grada. (V.K.)
Izvor:
Jutarnji list
