Jesensko istraživanje javnog mijenja Standard Eurobarometra pokazuje da hrvatski građani na svoj život u slijedećih godinu dana gledaju s manje optimizma.
Inače, ovo se istraživanje provodi dva puta godišnje na uzorku od 30-ak tisuća ispitanika u svim članicama EU i zemljama kandidatima.
Od proljeća, u Hrvatskoj se povećao broj ispitanika koji očekuju poboljšanje stanja zaposlenosti (sa 19% na 25%), dok je broj onih koji očekuju pogoršanje pao sa 36% na 28 posto.
Inače, nezaposlenost je sa 55% odgovora i dalje na prvom mjestu među teškoćama koje građani ističu, ali je čak za 7 indeksnih bodova manje izražena nego u proljeće. Na drugom mjestu briga nalazi se zločin, na trećem gospodarsko stanje, a na četvrtom mirovine, dok se na petom nalazi strah od inflacije.
Međutim i među građanima EU nezaposlenost je najveća briga (27%), za kojom slijedi strah od inflacije (26%). Na trećem mjestu "europskih briga" nalazi se zločin, na četvrtom gospodarsko stanje, a na petom mirovine.
Spomenimo da je istraživanje u Hrvatskoj provedeno na uzorku od 1.000 ispitanika, a također pokazuje da 31% njih ima pozitivna očekivanja od iduće godine, što je pad za 3% u odnosu na proljetne rezultate.
Istodobno, prosjek optimizma u EU također je znatnije pao, sa 37 na 30 posto, ali se i broj pesimista povećao za 2%, dok se u Hrvatskoj smanjio sa 15 na 11 posto.
U idućoj godini 24% hrvatskih građana očekuje poboljšanje gospodarskog stanja u zemlji, dok 25% njih očekuje da će stanje biti lošije. No kako se od proljeća broj optimista povećao za 5, a broj pesimista smanjio za čak 12 indeksnih bodova, indeks gospodarskog optimizma u šest je mjeseci zabilježio porast od 17 bodova. Tako se Hrvatska smjestila na treće mjesto po prosjeku zemalja EU, iza Luksemburga (+21) i Grčke (+17). (V.K.)
Izvor:
Večernji list
