Na vodećim pozicijama javnih i privatnih tvrtki u Hrvatskoj svega je 8% žena. Iako se taj pokazatelj čini poprilično skromnim, činjenica je da Hrvatska, barem kada je riječ o udjelu žena u upravljačkim tijelima tvrtki, nimalo ne odskače od prosjeka EU.
No, to ne znači da Hrvatska ne treba ulagati veće napore u promicanju ravnopravnosti spolova, odnosno mogućnosti za razbijanje "staklenog stropa" kako se nazivaju nevidljive umjetne barijere koje sprečavaju žene u dostizanju čelnih pozicija korporacijskog vodstva.
No teško je vjerovati da bi se u Hrvatskoj tako skoro mogla zbiti potraga za "zlatnim suknjama". Takav pojam pojavio se u norveškim poslovnim krugovima kao posljedica zakona prema kojem su do početka ove godine sve javne tvrtke morale povećati udio žena u svojim upravnim odborima na 40 posto.
"Pozdravljam taj norveški zakon. To je dobar primjer, iako ta zemlja ima problema u pronalaženju žena menadžerica u nekim sektorima", kaže Helena Štimac-Radin, predstojnica vladina Ureda za ravnopravnost spolova.
Ona naglašava kako skandinavske zemlje odskaču od svih ostalih kada je riječ o ravnopravnosti spolova. Podsjeća kako je odnos žena i muškaraca u norveškom, ali i švedskom parlamentu jednak, ali i da 60% finske vlade predstavljaju žene.
No, u zemlji u kojoj je udio žena u parlamentu prošle godine bio 21,7%
