Najviše dozvola za strane radnike odobreno je u graditeljstvu, za kojim slijede brodogradnja te turizam i ugostiteljstvo
Unatoč velikom broju nezaposlenih, Hrvatska bi se uskoro mogla suočiti s nedostatkom radne snage, pogotovo u nekim sektorima.
Manjak nekih struka evidentan je već sada te Vlada svake godine utvrđuje godišnju kvotu radnih dozvola za zapošljavanje stranaca. No, uskoro, ulaskom u Europsku uniju, i to će postati nepotrebno, jer će stranci imati jednake mogućnosti na hrvatskom tržištu rada kao i domaći radnici.
Gotovo 6.000 novih dozvola
Za ovu godinu Vlada je utvrdila kvotu od 8.397 radnih dozvola za strance, pri čemu je 2.500 izdanih dozvola produljeno, dok je 5.897 dozvola novoodobreno.
Prema riječima voditeljice Odjela posredovanja i aktivne politike zapošljavanja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) Kristine Alerić, najviše radnih dozvola strancima, čak 3.630, odobreno je u sektoru graditeljstva.
Zatim slijedi brodogradnja s 1.700 radnih dozvola te turizam i ugostiteljstvo s 240 dozvola. Za promet je predviđeno 118 dozvola, prerađivačku industriju 106, a za zdravstvo i informatiku po 25 radnih dozvola. Za znanost i obrazovanje namijenjene su 32 radne dozvole, a za kulturu 21.
Borba protiv rada na crno
U Hrvatskoj će se tako ove godine, primjerice, zaposliti 1.345 zidara, 1.115 tesara te 757 zavarivača. Također, posao će dobiti i 54 turistička animatora, 20 kapetana zrakoplova, sedam specijalista, doktora medicine, sedam baletnih umjetnika te tri operna pjevača.
Nedavno potpisan sporazum između Agencije za rad i zapošljavanje BiH i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bi prema riječima direktorice HZZ-a Ankice Paun-Jarallah, trebao objema stranama omogućiti razvijanje aktivnosti kojima će poboljšati politiku tržišta rada u Hrvatskoj i BiH.
To će pomoći i u suzbijanju crnog tržišta, jer, prema statističkim podacima, upravo državljani BiH čine 83 posto svih radnika na crno u Hrvatskoj. (V.K.)
Izvor:
Vjesnik
