Relativno uski sloj stanovništva aktivno iskorištava svoj proizvodni potencijal i sudjeluje u stvaranje dodane vrijednosti
Hrvatska na 4,4 milijuna stanovnika ima samo 40,4 posto radno aktivnog stanovništva, a udio zaposlenih u ukupnoj populaciji iznosi tek 36 posto pa o proizvodnji jedne zaposlene osobe ovisi još dvoje ljudi.
U gospodarski razvijenijim državama poput Njemačke, Finske ili Irske udio radno aktivnog stanovništva kreće se oko 50 posto, a udio zaposlenih u ukupnoj populaciji premašuje 45 posto, dok se koeficijent ekonomske ovisnosti kreće između 2 i 2,2, a on u Hrvatskoj iznosi čak 2,8.
Neiskorišten potencijal
Analiziraju li se podaci o udjelu radno aktivnog stanovništva (RAS) u 22 države Europe, vidljivo je da je udio radno aktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji u Hrvatskoj jedan od najnižih u Europi uopće. Lošije od nas su samo države regije poput BiH i Srbije - u kojima o proizvodnji jedne zaposlene osobe ovisi čak troje ljudi - te Moldavije i Makedonije u kojoj koeficijent ekonomske ovisnosti iznosi 3,5.
Prema mišljenju Danijela Nestića s Ekonomskog instituta, činjenica da Hrvatska ima jedan od najnižih europskih udjela radno sposobnog stanovništva u ukupnoj populaciji od oko 36 posto znači da relativno uski sloj stanovništva aktivno iskorištava svoj proizvodni potencijal i sudjeluje u stvaranje dodane vrijednosti u zemlji.
"Time nastaje problem za gospodarstvo iz najmanje dva razloga.
Prvi, ekonomski potencijal zemlje nije iskorišten i zbog toga danas ostvarujemo manji nacionalni dohodak nego što bismo mogli, a u budućnosti ćemo imati niže stope rasta nego što bismo mogli ako se ne poveća udio zaposlenih.
Drugi problem vezan je za javne financije, odnosno proračun. Naime, u takvoj su situaciji socijalne potrebe u zemlji razmjerno velike, u obliku mirovina, socijalnih davanja, potreba zdravstva, a postoji samo uski sloj zaposlenih koji uplaćuju u mirovinske i zdravstvene fondove. Problem se može promatrati i malo šire.
Ako se u Hrvatskoj ukupno stanovništvo stavi u omjer prema broj zaposlenih, dobiva se rezultat da o dohotku ili proizvodnji jedne zaposlene osobe u Hrvatskoj ovisi ukupno 2,8 osoba. Jedan zaposleni treba ostvariti dovoljnu proizvodnju i dohodak da izdržava sebe, ali i još gotovo dvije druge osobe", naglašava Nestić.
Velik udio starijih
Dva osnovna razloga niskog udjela zaposlenih u ukupnoj populaciji, Nestić vidi u demografskim i ekonomsko-političkim čimbenicima. On ističe da je udio starijeg stanovništva u Hrvatskoj jedan od većih u Europi, pa je logično da nam je sloj osoba u radnoj dobi znatno sužen.
Osim toga, čak i stanovništvo u primarnoj dobi od 25 do 54 godine, u usporedbi s drugim zemljama, slabije participira na tržištu rada. I dok se u nekim zemljama ovakvi podaci pravdaju tradicijskim razlozima, kao kad npr. žene češće ostaju kućanice, Hrvatska ima jednu od najnižih stopa participacije muškaraca u primarnoj radnoj dobi.
Ekonomska ovisnost
Što se pak tiče ekonomsko-političkih čimbenika, Nestić ističe da bi se zbog starenja stanovništva, visoki omjer ekonomske ovisnosti mogao u budućnosti ozbiljno pogoršati. Jedino rješenje je uključivanje većeg broja osoba na tržište rada i smanjenje nezaposlenosti.
Zbog toga bi, uz mnoge, već postojeće mjere čija bi provedba trebala biti učinkovitija, vladajuće strukture u Hrvatskoj trebale ozbiljno početi razmišljati i o sustavnoj imigrantskoj politici, dodaje Nestić.
Rezerve radne snage
No, s druge strane demograf Anđelko Akrap vjeruje da niti jedna zemlja isključivo imigracijskom politikom nije riješila taj problem, pa to ne bi mogla niti Hrvatska.
Takva se problematika rješava stimulativnom populacijskom politikom, dok imigracijska politika služi samo u svrhu popunjavanja praznina na tržištu rada. Iako zanemarive, u Hrvatskoj postoje rezerve radne snage, koje bi se mogle aktivirati programima prekvalifikacija i primjenom odgovarajućih strategija na područjima gdje nedostaje radne snage, objašnjava Akrap.
"Teško je zamisliti situaciju u kojoj bi visokoobrazovana radna snaga doseljavala u Hrvatsku", zaključuje on. (V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
