Dvije trećine izdvajanja za znanost i istraživanje trebale bi dolaziti iz privatnog sektora, a trećina iz državnog proračuna
Prema Akcijskom planu za poticanje ulaganja u znanost i istraživanje, izdvajanja za znanost trebala bi dostići tri posto bruto društvenog proizvoda. Od toga bi dvije trećine moralo osiguravati gospodarstvo.
Akcijski plan, koji je Vlada prihvatila prije mjesec i pol, podrazumijeva da se do cilja - izdvajanja od tri posto BDP-a - dođe do 2010. godine, što je za Hrvatsku (kao i još neke zemlje potpisnice Lisabonske deklaracije) teško ostvarivo, jer su trenutačna izdvajanja nešto viša od jedan posto BDP-a.
Povećati ulaganja u znanost s jedan na tri posto BDP-a
Državni tajnik za znanost Dražen Vikić-Topić napominje da je većina europskih država morala preformulirati cilj postavljen Lisabonskom deklaracijom 2000. godine (na koju se nadovezuje Akcijski plan), jer se već 2005. shvatilo da će to za mnoge biti nemoguća misija.
Stoga su umjesto formulacije da izdvajanja od tri posto BDP-a treba postići do 2010., uvažila nova, prema kojoj se tome treba težiti.
"Kod nas postoji problem što država daje koliko se i očekuje, no to ne slijedi i privatni sektor. Prema Lisabonskoj deklaraciji, dvije trećine izdvajanja za znanost i istraživanje trebale bi dolaziti iz privatnog sektora, a trećina iz državnog proračuna. Kod nas je situacija obrnuta", kaže Vikić-Topić, dodajući da ukupna izdvajanja nisu loša, no strukturu svakako treba promijeniti jer, unatoč vidljivim pomacima nabolje, i dalje zaostajemo u ulaganju iz privatnog sektora.
Kako objašnjavaju u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, Akcijski plan provodit će se u razdoblju pretpristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom, ali i onda kada Hrvatska postane punopravna članica Unije, što će utjecati na oblikovanje cjelokupne nacionalne politike.
Porezne olakšice ulagačima u istraživanja
Ministarstvo znanosti nema službenih podataka o tome koliko se trenutačno BDP-a izdvaja za istraživanje i razvoj. Državni tajnik napominje da se 2004. godine izdvajalo 1,22 posto BDP-a, što je u 2005. godini palo na 1,01.
"To je loše, no predviđamo da sada idemo naprijed. Ono što nas može izvući su stimulativne mjere koje smo uveli Pravilnikom o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte", objašnjava.
Pravilnikom o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte uvode se veće porezne olakšice za troškove ulagača (mali i srednji poduzetnici) u temeljna, primijenjena ili razvojna istraživanja.
"Jedini način da napredujemo s ulaganjem u znanost jest da stimulacijama motiviramo malo i srednje poduzetništvo te velike industrije da ulažu u istraživanje i razvoj. Pritom država nipošto ne bi trebala ići na smanjenje ulaganja, nego isključivo prema povećanju", smatra Vikić-Topić. (A.T.)
Izvor:
Vjesnik
