Osim što je EU najavila mogućnost uvođenja tzv. prijelaznog roka od sedam godina, Hrvatskoj zamjera zbog strogog Zakon o strancima
Najkasnije sedam godina nakon ulaska Hrvatske u EU, hrvatski bi radnici trebali dobiti slobodan pristup tržištu rada u svim zemljama članicama, doznaje se iz diplomatskih izvora uoči današnjeg početka pregovora s EU u dva poglavlja – socijalnoj politici i zapošljavanju te slobodi kretanja radnika.
To bi značilo da građani Hrvatske neće moći ravnopravno konkurirati radnicima iz ostalih zemalja niti nakon što uđemo u EU.
I dalje s radnim dozvolama
Razlog tome je tzv. prijelazno razdoblje koje je EU tražila i za građane iz članica koje su posljednje pristupile Uniji, a nakon čijeg ukidanja naši bi radnici bili izjednačeni sa svima ostalima u EU.
U najgorem slučaju to bi značilo da će se hrvatski radnici na EU tržištu smatrati strancima, pa bi im za rad trebala radna dozvola.
Iako prijelazno razdoblje nije jedinstveno za cijelu EU već je određuje svaka članica, stručnjaci ističu da se takav uvjet mogao i očekivati, unatoč studiji koja je pokazala da priljev radnika iz Hrvatske ne bi ugrozio tržište rada u EU.
Dobri odnosi sa susjedima
Oni napominju da je s jedne strane dobro da se hrvatske radnike izjednači s onima iz novih članica u trenutku njihova stupanja u Uniju, jer bi nam povlašteni položaj mogao donijeti neprijateljski položaj zemalja u regiji. Te bi nam članice pak mogle otežavati pregovore na bilo kojem drugom području.
Potrebno je napomenuti da će i u prijelaznom razdoblju, hrvatskim radnicima biti dozvoljeno zapošljavanje u EU, ali pod uvjetima kakvi vrijede i danas, dok će u onim zemljama koje odluče dopustiti slobodan ulaz biti u boljem položaju nego sada.
EU traži fleksibilnije tržište
U sklopu otvaranja pregovora o slobodi kretanja radnika, članice EU nezadovoljne su hrvatskim Zakonom o strancima i očekuju ublažavanje pojedinih odredaba.
Kritike na račun tog Zakona nedavno je iznio i šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert, jer je prema njegovim riječima Hrvatska usred pregovora donijela zakon kojim se građani EU tretiraju kao "treća strana".
Sporno spajanje obitelji
Sugovornici bliski Vladi za Novi list su potvrdili kako je Zakon usklađen s europskom pravnom stečevinom, ali se u diplomatskim krugovima naglašava da on "nije u duhu hrvatskog pristupanja Uniji".
Iako bi se građani EU tretirali kao "treća strana" samo do ulaska Hrvatske u EU, Europska komisija nezadovoljna je odredbama u kojima je iskorištena mogućnost maksimalnih ograničenja koja europska direktiva dopušta. Pod time se misli i na onu koja se tiče spajanja obitelji s radnikom koji dođe raditi u Hrvatsku.
Članice EU smatraju da je prestroga odredba prema kojoj se privremeni boravak članovima uže obitelji može odobriti tek nakon što je strani radnik u Hrvatskoj boravio najmanje dvije godine.
Zbog toga EU traži veću fleksibilnost, a u konkretnom slučaju da se odredba od dvije godine smanji na godina dana. Pritom napominju da se Hrvatska ne treba bojati visoke stope migracije.
Sugovornici su za Novi list istaknuli da postoji mogućnost prihvaćanja fleksibilnijih uvjeta, iako ne očekuju da bi Zakon mogao postati određene prepreka pregovorima s EU. (V.K.)
Izvor:
Novi list
