Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Žarko Katić napominje kako da što prije treba početi s integracijom stranaca, kako ona ne bi postala problem
Novi demografski trendovi u Hrvatskoj doveli su do nestanka cijelih sela, a primjetno je i povećanje broja starijeg stanovništva.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević naglasio je kako su demografska i migracijska pitanja osobito značajna za hrvatsko društvo i politiku, a u demografskom pitanju ističe se problem radne strukture te broja radno aktivnih stanovnika.
Vidošević je naglasio da se gubitak radne snage neće moći nadoknaditi bez njena uvoza, a "proces useljavanja ne bi trebao biti spontan, već organiziran, kako bi se izbjegli konflikti koji su se događali u drugim društvima".
Sprječavanje napetosti
Anđelko Milardović, voditelj Centra za politološka istraživanja, ističe da će se hrvatska pronatalitetna politika morati uskladiti s politikom EU, te napominje da će hrvatsko gospodarstvo imati problema s radnom snagom već od 2011. godine.
S obzirom da će biti prisiljena na uvoz, važno je postići uravnoteženost te izbjegavanje napetosti, osobito ksenofobije.
S njim se slaže i pomoćnik ministra unutarnjih poslova Žarko Katić, koji je istaknuo kako uz planiranje te provedbu politike useljavanja nedostaje treći segment, a to je integracija stranaca, što još nije prioritetna tema.
Više useljenika od iseljenika
No, integraciju treba početi što prije, kako ne bi postala problem. Katić je napomenuo da su ove godine kvote radnih dozvola povećane te iznose 8397 dozvola, od čega je 5897 za nova zapošljavanja, a 2500 za produljivanje već postojećih radnih mjesta.
Riječ je o sektorima graditeljstva, brodogradnje, turizma i ugostiteljstva do prometa, zdravstva, znanosti i obrazovanja te informatike i kulture.
Sunčanica Skupnjak-Kapić, projekt menadžer Međunarodne organizacije za migracije, ističe kako u svijetu ima ukupno 200 milijuna migranata, od kojih je najviše ekonomskih.
Migranti u najvećoj mjeri dolaze iz Kine, Indije i sa Filipina, a u najvećoj mjeri se naseljavaju u SAD-u, Ruskoj Federaciji te Njemačkoj.
Skupnjak-Kapić napominje da se Hrvatska polako transformira iz emigrantske u imigrantsku zemlju te broj useljenika počinje premašivati broj iseljenih. (V.K.)
Izvor:
Vjesnik
