Zarade sezonskih radnika izjednačene su sa zaradama domaćih radnika, te se kreću oko pet do šest eura po satu, ovisno o djelatnosti
Nekoliko tisuća hrvatskih građana, barem što se službene evidencije tiče, i ove će se godine zaposliti u inozemstvu i to uglavnom na sezonskim poslovima.
Posredstvom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) hrvatski građani zapošljavaju se u dvije zemlje s kojima imamo potpisane sporazume o zapošljavanju - Slovenijom i Njemačkom.
Zapošljavanje u Sloveniji i Njemačkoj
Zapošljavanje u Sloveniji, odnosi se uglavnom na dnevne migrante, dakle one koji imaju prebivalište u Hrvatskoj, odlaze na rad u Sloveniju te se nakon posla vraćaju kući.
Što se, pak, Njemačke tiče, HZZ posreduje pri zapošljavanju sezonskih radnika i medicinskih tehničara te "gostujućih" radnika i studenata na ljetnoj praksi, odnosno do tri mjeseca s ciljem usavršavanja njemačkog jezika, kao i pri zapošljavanju pomoraca na brodovima inozemnih tvrtki.
Iz ukupnog broja radnika na radu u Njemačkoj vidljivo je, ističu u Zavodu, da se najveći broj njih svake godine zapošljava na sezonskim poslovima u trajanju do četiri mjeseca, i to u poljoprivredi, ugostiteljstvu i zabavnoj djelatnosti.
Zapošljavanje gostujućih radnika odnosi se na radnike u dobi od 18 do 40 godina, s najmanje završenom srednjom školom, koji se mogu zapošljavati u Njemačkoj u cilju usavršavanja struke i jezika. Zapošljavaju se u svim djelatnostima, ali pretežno u ugostiteljstvu i turizmu, a može se zaposliti do 500 radnika, na rok do 18 mjeseci.
Posao branja jagoda
Zarade sezonskih radnika izjednačene su sa zaradama domaćih radnika te se kreću oko pet do šest eura po satu, ovisno o djelatnosti. O velikoj potražnji za sezonskim radnicima najbolje govori apel koji su proljetos uputili njemački poljoprivrednici, koji su zbog nedostatka inozemnih sezonskih radnika strahovali da bi dobar dio ovogodišnjeg uroda šparoga i jagoda mogao ostati neubran.
Posao branja jagoda je dosta težak te satnica koja iznosi do 4,4 eura nije mamac za veći broj sezonaca. Znatan broj njih daje prednost branju voća na zapadu Europe za zarade koje nisu mnogo veće.
Mnogi proizvođači stoga zamjeraju vlastima što ne dopuštaju slobodno zapošljavanje radne snage izvan zemalja EU-a. Oni koji se, pak, odluče zaposliti radnike izvan Unije, žale se na sporu, kompliciranu i birokratiziranu proceduru izdavanja viza. (A.T.)
Izvor:
Vjesnik
