Vlada je donijela strategiju reforme državne uprave 2008. - 2011.godine, no nekih stvarnih pomaka još uvijek nema
Osim pokušaja depolitizacije državnog aparata profesionalizacijom rukovodećih radnih mjesta, Hrvatska nije učinila gotovo ništa da bi državna uprava koja broji 65.000 zaposlenih postala efikasnija.
Unatoč stalnim upozorenjima poslovnog sektora o neefikasnosti državne uprave čak je i Srbija, čini se, posljednjih godina napravila više u reformi i modernizaciji državne administracije od Hrvatske. Pokazuje to posljednje dostupno izvješće SIGMA-e.
Neatraktivnost radnih uvjeta
Riječ je o programu koji služi kao podrška u modernizaciji državne uprave koji je nastao kao zajednička inicijativa OECD-a i Europske Unije. Posljednja njihova procjena iz sredine je prošle godine, međutim za očekivati je da će i novo izvješće pokazati tek mali ili nikakav napredak.
Kao jedan od glavnih problema u izvješću se ističe otpor državnih činovnika prema provedbi sustava upravljanja ljudskim resursima temeljenog na zaslugama i planiranju profesionalnog razvoja.
Osim toga, još su izraženi politički utjecaji kod zapošljavanja na svim razinama, a zbog neatraktivnosti radnih uvjeta visoka je sveukupna fluktuacija zaposlenih u kojoj najbolji i dalje bježe iz državne administracije. Upravo zbog nesposobnosti državne administracije Hrvatskoj je početkom ove godine blokirano 130 milijuna eura iz pretpristupnih fondova EU.
Ograničena odgovornost zaposlenika
Moderna javna uprava koju traže građani i poslodavci je nemoguća dok god službenici imaju ograničenu odgovornost, a odluke donose isključivo šefovi, što je također jedan od minusa Hrvatskoj u izvješću.
"Kvalifikacije hrvatskih postignuća u reformi državne uprave kreću se u rasponu od 'nikakav napredak' do 'male ili nikakve promjene' na svim područjima koje SIGMA procjenjuje i razlog su za zabrinutost", upozorava glavni tajnik Sindikata državnih službenika Siniša Kuhar. (A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
