Iako na globalnoj razini stopa pismenosti stanovništva raste, nepismenost u pojedinim regijama ugrožava zdravlje stanovništva
Žene sa srednjoškolskim obrazovanjem pet puta su više informirane o HIV-u i AIDS-u, a visoka stopa smrtnosti djece vezana je uz nepismenost majke, upozorava se u najnovijem izvješću UNESCO-a, izdanom povodom obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti, 8. rujna.
"Pismenost je najbolji lijek", tema je ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti, a čvrsto se nadovezuje na prošlogodišnju temu "Pismenost, ključ zdravlja i blagostanja".
"Nepismene osobe nalaze se pred većim rizikom od obolijevanja i u manjoj su mjeri skloni traženju medicinske pomoći za sebe, svoju obitelj ili svoju zajednicu", upozorio je predsjednik UNESCO-a, Koïchiro Matsuura.
Nepismenost uzrok visoke smrtnosti djece
On je također dodao da otprilike 10 milijuna djece umire prije pete godine svog života, a glavni razlog je neadekvatna medicinska pomoć ili liječenje neučinkovitim metodama.
Prema najnovijim procjenama koje se temelje na studiji provedenoj u 32 zemlje, a čiji će rezultati biti predstavljeni na konferenciji koja se od 10. do 13. rujna održava u Mexico cityju, oko 774 milijuna osoba, ili svaka peta odrasla osoba, potpuno je nepismena, dok 75 milijuna djece nije uključeno u sustav obrazovanja.
Stoga niti ne čudi da mnogo zemalja neće uspjeti podići stopu pismenosti za 50 posto do 2015. godine te time krenuti put ostvarenja ciljeva programa "Obrazovanje za sve", definiranih 2000. godine na Svjetskom forumu o obrazovanju.
Rast stanovništva na prati rast pismenosti Međutim, na globalnoj razini do sada je učinjen značajni napredak. Tijekom posljednjih nekoliko godina, broj nepismenih starijih osoba smanjio se sa 871 (1985. – 1994.), na 776 milijuna (2000. – 2006.).
Istovremeno, globalna stopa pismenosti povisila se sa 76 posto na 84 posto, pa UNESCO-ov statistički institut procjenjuje da bi do 2015. ona trebala narasti i do 90 posto.
Međutim, povećanje pismenosti relativan je pojam, budući da ubrzani rast stanovništva u nekim zemljama nužno ne prati i povećanje pismenosti. Primjerice, u Subsaharskoj Africi, stopa pismenosti povećala se za 8 posto, dok je u istom razdoblju broj nepismenih povećao sa 133 na 163 milijuna. (V.K.)
Izvor:
UNESCO
