Od 2,8 milijuna građana koji su korisnici neke vrste kredita, njih 10 do 15 tisuća ima probleme s vraćanjem dugova
Osobni bankrot ili stečaj u svijetu je uobičajena praksa i godišnje ga objavi, primjerice, oko 1,5 milijun Amerikanaca ili 180.000 Francuza. Zakon o osobnom bankrotu od lani ima i susjedna Slovenija.
Preduvjet za njegovo uvođenje u Hrvatskoj je financijski ili porezni broj koji ministar financija Ivan Šuker najavljuje za početak iduće godine. Naglašeno je to na raspravi koju je organizirala udruga Život u plusu.
Bankari protiv Zakona o osobnom bankrotu
"U Hrvatskoj, prema podacima registra Hrvatske udruge banaka od 2,8 milijuna građana koji imaju neku vrstu kreditnog zaduženja, njih 10 do 15 tisuća ima probleme u otplati, odnosno ne plaćaju redovito rate kredita", naglasio je dr. Zoran Bohaček, direktor HUB-a.
Njima je trenutno prije sjedanja na račune sudužnika i jamaca te ovrhe imovine na raspolaganju jedino dogovor s bankom o mogućem reprogramu dugovanja.
Bankari su protiv Zakona o osobnom bankrotu. Po njima i Zakon o ovrsi koji od ljeta ove godine štiti jednu trećinu prosječne hrvatske plaće dužnika kao njegov egzistencijalni minimum, šteti biznisu.
Osobni bankrot u svijetu podrazumijeva još veću zaštitu, ali i ukidanje svih sloboda dužnika. Ukupna imovina dužnika se prodaje, a ostaje mu samo dio namještaja, dio odjeće i automobil jedino ako mu je potreban za posao.
Dužnik dobiva i financijskog skrbnika na tri do pet godina. I dalje mora otplaćivati svoje dugove iz plaće od koje mu kao i kod nas ostaje samo jedna trećina.
Tek 42 posto građana štedi
Građani su u banke, stambene štedionice, osiguranja, mirovinske i investicijske fondove "spremili" oko 176 milijardi kuna. Samo 42 posto građana u Hrvatskoj štedi. S obzirom na tu činjenicu, Hrvatska ostvaruje visok prosjek od 4.159 ušteđenih eura po svakom stanovniku i to samo u bankama, i još 1.341 euro u drugim financijskim institucijama, znači ukupno 5.500 eura. (A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
