U drugoj polovici godine tvrtke će sve teže ostvarivati poslovne ciljeve, mogu se očekivati lošiji financijski rezultati, što će utjecati ne samo na cijenu njihovih dionica, nego i na stanje zaposlenosti, kaže analitičar RBA
Pretrpljene štete od globalnih potresa dosad je uglavnom zbrajao financijski sektor, ali sada je već izvjesno da se kriza ubrzano širi i na ukupnu ekonomiju.
"S nastavkom financijske krize dodatno će se pogoršati stanje mnogih ekonomija", upozorava Međunarodni monetarni fond (MMF), ističući da globalna ekonomija pokazuje znakove značajnog usporavanja.
Financijski gubici 40 posto više od očekivanih
U najnovijem izvješću o stanju svjetske ekonomije objavljenom uoči godišnje skupštine, koja se održava ovog vikenda u Washingtonu MMF, procjenjuje da će financijski gubici od kreditne krize doseći 1,4 bilijuna dolara, 40 posto više nego što se ranije očekivalo.
Glavni razlog rastućeg pesimizma za globalnu ekonomiju je procjena da će baš svima biti teže doći do kredita (poduzećima, stanovništvu) kojim bi se financirali investicije i potrošnja, ili refinancirao postojeći dug.
U nastojanju da spriječi veću ekonomsku recesiju i primiri svjetske burze na kojima potresi ne staju već danima, sedam centralnih banaka svijeta se odlučilo za akciju koja predstavlja svojevrsni presedan. Zajednički su odlučile smanjiti ključne kamatne stope (cijena po kojoj novac posuđuju bankama) za 50 baznih poena.
Recesija u eurozoni
Unatoč svemu, analitičari strahuju da mjere dolaze prekasno i da će se recesija teško izbjeći."U drugoj polovici godine tvrtke će sve teže ostvarivati poslovne ciljeve, mogu se očekivati lošiji financijski rezultati, što će utjecati ne samo na cijenu njihovih dionica, nego i na stanje zaposlenosti", kaže Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisen banke.
Stoga se u 2009. godini očekuje rast nezaposlenosti. U prvoj polovici godine, procjenjuje Šantić, recesija bi mogla zahvatiti i ekonomiju eurozone. No, u nastavku 2009. godine analitičari RBA nadaju se oporavku.
Kada je riječ o Hrvatskoj, analitičari također smanjuju procjene ekonomskog rasta, ali još uvijek prilično oprezno.
Danijel Nestić, ekonomist sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, vjeruje da bi se rast BDP-a u ovoj i idućoj godini mogao zadržati na oko 4 posto, dok se ranije računalo na rast od oko 4,5 posto. S takvim procjenama slažu se i analitičari RBA.
Iako najnoviji ekonomski pokazatelji nimalo ne ohrabruju (u kolovozu je industrijska proizvodnja pala 4,5 posto, a maloprodaja 7,8 posto), ekonomisti se i dalje nadaju da će se potrošnja stanovništva malo oporaviti, a građevinarstvo će i dalje vući aktivnost.
"Rast investicija iduće godine sigurno će usporiti, s ovogodišnjih 10 na oko pet posto. Činjenica je, međutim, da se investicije i dalje drže, osobito u građevinarstvu", zaključuju Nestić. (A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
