Ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah tvrdi da u Hrvatskoj velik broj ljudi ne radi ono za što se školovao
Posredstvom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) prošle se turističke sezone tražilo 3.206 konobara, a zaposleno ih je samo 1.799.
Ostala mjesta popunili su oni koji se nisu školovali za konobare. To najbolje govori o neskladu između ponude i potražnje, koji se definira kao strukturna nezaposlenost.
Najtraženiji konobari
Kakvo je stanje na hrvatskom tržištu rada i je li nezaposlenost strukturna, teško se može doznati čitajući samo statističke podatke. Mišljenja o tome su podijeljena, a zanimljiv primjer su upravo konobari kao jedno od najtraženijih sezonskih zanimanja. Konobara se u nas jako mnogo školuje, a mnogo ih se i traži na tržištu. Kad bi se gledali samo ti omjeri, stanje bi bilo prilično usklađena. No, problem je u tome da ne rade svi školovani konobari u svojoj struci.
"Mnogi to ne žele zbog niskih plaća, nepovoljnog radnog vremena ili zbog mjesta rada. Ta činjenica, da velik broj ljudi ne radi ono za što se školovao, u nas je i inače dosta prisutna", tvrdi ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah. Potražnja pak za klasičnim građevinskim zanimanjima, kaže, velika je, a ne školuje ih se dovoljno i tu je uistinu prisutna strukturna neusklađenost. Važno je napomenuti, ističe Jarallah, da tehnologija i tržište idu naprijed, a pitanje je kako naš obrazovni sustav to prati.
Veća ponuda radne snage u nerazvijenim područjima
U današnje vrijeme se traže neka dodatna znanja i vještine koje obrazovni program ponekad nije kadar pružiti. Poslodavci traže upravo radnike s tom dodanom vrijednošću kao što su kritički način razmišljanja, problemska orijentiranost, projektna orijentiranost ili timski rad.
To su sve soft vještine koje se na fakultetima ne uče ili se tek stidljivo pojavljuju otprije nekoliko godina. Pitanje je, međutim, koliko je i poslodavac voljan ulagati u svoje radnike te drži li ljudske potencijale kapitalom.
"Strukturna neusklađenost ponude i potražnje je i regionalna, pojašnjava Jarallah, a veća je ponuda radne snage u nerazvijenijim područjima. No, to se mijenja, što se najbolje vidi na primjeru Bjelovarsko-bilogorske županije, koja je prije šest godina bila najveći generator sezonskog zapošljavanja na moru, ali zbog razvoja gospodarstva, to više nije", kaže ravnateljica HZZ-a.
O činjenici da dio ljudi ne radi u struci za koju se školovao potvrđuje i nedavna anketa koju je proveo portal MojPosao prema kojoj najveći dio ispitanika, 40 posto, ipak radi ono za što su se školovali, a većina ih ima fakultetsku diplomu. Međutim, čak 38 posto anketiranih ne radi u svojoj struci, no, kako su istaknuli, pri zapošljavanju nisu imali mnogo izbora. (A.T.)
Izvor:
Novi list
